DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Od ukupne svote 120,7 milijuna dinara utrošenja je u biološku reprodukciju, 103,6 za prometnice, 117,3 za zgrade, 0,7 za lovstvo, 179,5 u opremu te 4,5 milijuna dinara na »ostalo«. U grupi zgrada 71 milijun otpada na tvornicu drvenjače, a u opremi u istu svrhu uloženo je 111,5 milijuna dinara; za tvornicu drvenjače OOUR-i su udružili 20 milijuna dinara, a ostalo bio je kredit (str. 295). Udio investicionih ulaganja, ako se ne računaju godine gradnje tvornice drvenjače, kretala se od 29,8% (1968) do 12,2Vo (1978) od društvenog proizvoda (str. 294). Gornjem iznosu treba dodati i stotinjak milijuna dinara, koje je Gospodarstvo odnosno OOUR-i u sklopu Gospodarstva uložili u sufinanciranju popravaka javnih puteva, gradnji škola (u općinama Čabar i Delnice) i dr. Iznijeli smo ove podatke s razloga, da se vidi u što je Gospodarstvo utrošilo i eventualnu rentu, koju su računski ostvarile neke Šumarije ili u nekim godinama. Promatrajući Gospodarstvo odnosno šumsko-privredno područje kao cjelinu nameće se i nužnost, da se renta računa, prema trećim interesentima, samo na takovu cjelinu, a ne po pojedinoj šumariji (OOUR-u). Ako će takva renta, renta područja, biti ostvarena ona će, kako pokazuje i ovaj primjer a isto tako i primjeri nekadašnjih Imovinskih općina, pa i nekih zemljišnih zajednica, biti korišćena i za potrebe društvene zajednice. 4. Na kraju moramo odati puno priznanje Šumskom gospodarstvu odnosno Šumarijama i radnim ljudima u njima na čelu s Ivanom Tomce m-K apelanom kao direktorom, kao izdavačem — financijerom te Uredničkom odboru i Uredništvu edicije na čelu s Alojzijem Frkoviće m kao glavnim urednikom na sadržaju i tehnici uređivanja. Priznanje zaslužuje i Grafičko poduzeće »Tipograf« u Rijeci u kojem je knjiga tiskana! O. Piškorie »Osnutkom Gospodarstva i preuzimanjem eksploatacije šuma i šumskih radnika, osnovni problem bila je mehanizacija sječe i izrade. Godine 1960. nabavljeno je 20 modernih jednoručnih motornih pila »Stihl BLK« i priključni uređaji za šumskouzgojne radove, tj. svima za bušenje jama kod pošumljavanja, cirkularne pile za sječu grmova i korova. ... Te prve pile bile su već u toku prve godine uništene. Travnja 1961. nabavljeno je 20 motorki novog tipa »Stihl Contra« — dosta robustne, dosta izdržljive, s aviorasplinjačem, ali teške i jako vibrirajuće pri radu. Početkom svibnja organiziran je tečaj u Begovu Razdolju za 20 radnika iz svih Šumarija... S prihvaćanjem motornih pila više nije bilo problema. Naprotiv, radnici sjekači tražili su nove tečajeve po svim Šumarijama. ...« (Iz knjige »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1980«, str. 243/244) |