DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ŠUMARSTVO ZADRA I ZADARSKE REGIJE U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI Uvod Podaci o šumama zadarske regije (područje Biograda na moru, Benkovca, Obrovca i Zadra) potiču još iz prvog stoljeća nove ere tj. za vrijeme rimskih careva Tiberija i Kaligule. To dokazuju ruševine hrama božice Diane (božice lova) u Ninu. Lov je u to vrijeme mogao postojati u području sa šumama, u kojima se zadržavala i kretala razna divljač (npr. medvjed, vuk, divlje svinje itd. kao i niska divljač i pernata divljač). Sigurno su to bili kompleksi šuma hrasta, jasena, graba i ostalih vrsta lišćara kao i šume crnike i makije. O »bujnim šumama« u Dalmaciji piše i učesnik I križarske vojne Vilim Tyrski, a »šuma imenom Viroviika kod Obrovca spominje se u darovštini Samostanu sv. Krševana u Zadru 1072. god. (6). Kao dokaz o postojanju šuma u to doba u Zadarskom području može poslužiti i odredba o kažnjavanju krađe drva u t. (21) Statuta lige kotara ninskog od 23. studenoga 1103. godine (3) kao i zaključak POPARIĆA (6) da o postojanju šume »svjedoči i brodogradnja počam od Ilira naprijed, a osobito za Mlečana«. Tijekom idućih stoljeća nema podataka o šumama i šumarstvu područja sve tamo do 15. stoljeća. Seobama naroda, bježanjem ispred Turaka i uslijed drugih razloga, područje se sve više naseljavalo pretežno stočarima koji su radi sve veće potrebe površina za ispašu stoke sjekli pa i palili velike komplekse šuma. Uz pašu, krčila se šuma i za poljoprivredne površine, a bila je i znatna potreba za ogrijevnim drvom tog područnog stanovništva, a dolazilo je kasnije i do prodaje drveta i na udaljenija područja. Sve je to uz klimatske uvjete sve više doprinosilo daljnjoj degradaciji šuma na tom području. U vremenu od 15. do 18. vijeka za vladanja Mletačke republike u Dalmaciji, izdavani su propisi i odredbe u svrhu održavanja, čuvanja i zaštite postojećih šuma kao i poboljšanja njihove proizvodnje uz favoriziranje posebno vrijednih vrsta zbog potreba građe Venecije u razne svrhe. Mletačka je republika provodila organizaciju šumarstva preko Magistrati Providura za drvo i šume u Veneciji sa kapetanima i čuvarima po pojedinim područjima koji su se brinuli oko provedbe spomenutih mjera, kao i o protupožarnim mjerama, zabrani smolarenja (za luč), prodaji drva d dr. (1). Da šuma u bližoj okolici Zadra u XVI stoljeću nije bilo malo svjedoči i Naredba Mletačkog senata od 3. XI 1536. godine, kojom se naređuje uništenje svih šuma u okolici grada, kako bi se onemogućilo prikradanje turske vojske gradu (POPARIĆ, str. 240). A. FORTIS (4) u svojim putopisima po Dalmaciji u ovom području navodi (u drugoj polovini 18. vijeka) da je okoliš šumovit i da rijetki stanovnici zasijecanjem jasenovih stabala dobivaju neku vrst smole (»mana«) iz koje dobivaju slador za hranu, a po principu na kojem se kasnije vršilo i vrši smolarenje stabala |