DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 95 <-- 95 --> PDF |
koje vrše nadzor i čuvanje društvenih šuma u području, te nadzor nad privatnim šumama. U Soc. Jugoslaviji sve su šume, osim onih privatnog vlasništva, podržavljene (šumske zajednice »muše«, crkvene šume, šume veleposjednika i dr.). 1949. godine republičkim zakonom osnovan je u ovom području Nacionalni park »Paklenica«, rijetki fenomen prirode te šumske i ostale vegetacije, sa upravom u Starigradu pod Velebitom, koja svojim radom počinje tek u 1955. godini. Za obnovu šuma na kraškom području 1947. godine osniva se i započinje radom Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša i za uređivanje bujica s područnim Sekcijama. Sekcija u Zadru osnovana je 1948. godine (2). Uprava za pošumljavanje ukida se 1950. godine, a njezine poslove preuzima Oblasni narodni odbor za Dalmaciju. Kada je i ovaj ukinut, 1951. godine, nakon kraćeg vakuma osniva se Šumsko gospodarstvo »Dalmacija« sa sjedištem u Splitu za cijelo područje Dalmacije sa područnim ispostavama, koje u 1951. godini postaju Šumarije Gospodarstva. Tako se u zadarskoj regiji te godine osnivaju Šumarije Zadar (i Biograd n/m) i Benkovac (i Obrovac). Kotarske odnosno općinske referade za tzv. lokalne šume (privatno vlasništvo i dr.) ukidaju se, a nadzor nad privatnim šumama prelazi u djelatnost državnih šumarija. Osnovni zadatak tih organizacija šumarske službe je čuvanje postojećih šuma, pa su osnovane lugari je na cjelokupnom području zadarske regije, unapređenje šulna, planska sječa za potrebe ogrjeva pučanstva, regulacija ispaše stoke, meliorativni radovi u šumama, iskorišćivanje šuma (smolarenje u Zadru do 1955. g.) te pošumljavanje golog šumskog zemljišta. Sredstva za taj rad osiguravana su iz Republičkog šumskog fonda za krš. Šumarska je služba u proteklom periodu pretrpjela niz reorganizacija, što se u velikoj mjeri odrazilo na djelovanje te službe na cijelom području krša, a pogotovo zbog neriješenog pitanja materijalnih uvjeta za normalan i osnovni rad terenskih šumarskih organizacija. Šumarstvo na kršu nije i ne može biti isključivo privredna grana, ono ima poseban društveni značaj i funkciju i više je uslužnog značaja za društvene potrebe (pošumljavanje, zaštita i dr.). Stoga šumarstvo, a time i radne organizacije na području ne mogu stvarati uvjete za proširenu reprodukciju, a nemaju sredstava ni za prostu reprodukciju, pa je za normalan rad potrebna puna društvena pomoć. Nakon ukinuća Rep. Fonda iz 1951. godine, osnovan je Šumarski Inspektorat u Splitu, umjesto Šumskog Gospodarstva Split, a na terenu samostalne šumarije, koje 1954. godine prelaze u ustanove sa samostalnim financiranjem (u Zadarskoj regiji Šumarija Zadar sa Biogradom i Šumarija Benkovac sa Obrovcem). Sve do 1968. godine nastaje period kada se gotovo ništa nije radilo na pošumljavanju krša, a sav se rad Šumarije sveo samo na isključivo čuvanje šuma opće narodne imovine i šumskog zemljišta. 1956. godine pripaja se (Odlukom kotara Zadar) Šumarija Benkovac sa Obrovcem Šumariji Zadar, te tako na području regije djeluje jedna Šumarija Zadar sa područnim (ispostavama (Benkovac, Biograd n/m i Obrovac) koja je u 1963. god. pretvorena u šumsko Gospodarstvo Zadar, ali uz iste uvjete rada i sredstava kao i od 1954. godine. U tom 14-godišnjem vremenu prestaje i služba nadzora nad šumama svih kategorija ostalih vlasništva (privatne šume) na kopnu i otocima Zadarske regije. Osnivanjem Općinskih fondova za unapređenje šuma u 1968. godini u kojima najveći dio sredstava predstavlja iznos od poreza na promet drvom prema odredbi |