DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1981 str. 99 <-- 99 --> PDF |
nama u cilju ozelenjenja područja. Do 1954. godine u manjem opsegu, pretežno sa pinjolom sa relativno dobrim uspjehom, da bi se nakon 1967. godine pristupilo radovima na većim površinama (u prosjeku po 50 ha godišnje) i to pretežno sa primorskim borom koji se pokazao najboljim (Biograd na moru, Pakoštane, Pašman) i u zadarskom području između Kozina i Zatona ninskog u degradiranim šumama smrekušama (Juniperetum), gdje je do 1977. godine obuhvaćena površina od 500 ha, i to u kompleksu, sa vanrednim uspjehom. Taj kompleks predstavlja ujedno i osnovu gospodarskih šuma (celuloza, trupci i dr.), kojih do sada nije bilo na ovom području, a s obzirom na udaljenost od mora uvjeti za takav vid iskorištavanja šuma odnosno drveta postoji na velikim površinama (oko ovog kompleksa cea 3000 ha). Uz radove na pošumljavanju, koji su uvjetovani sredstvima većih iznosa, a kojima šumarske organizacije područja malo ili čak nikako ne raspolažu, osim čuvanja i održavanja postojećih šuma i šum. zemljišta, vršeni su i znatni radovi na melioraciji šuma — čišćenje hrastovih šuma, resurekcione sječe (na panj) u cilju obnove šikara i degradiranih niskih hrastovih šuma itd., te se u prosjeku godišnje vrše ti radovi na približno 1000—1200 ha na cijeloj Zadarskoj regiji. Uslijed društveno socijalnih promjena od Oslobođenja, sve većeg razvoja privrede, gotovo potpune elektrifikacije područja, uvođenja plina u kućanstva itd. potreba za drvetom jenjava što stvara teškoće oko izvlačenja drveta iz šuma na kojima se vrše meliorativni i drugi zahvati, a koji su određeni propisima uzgoja, njege i održavanja šuma. Rasadnička proizvodnja u potpunosti zadovoljava potrebe pošumljavanja šumskog zemljišta općenarodne imovine, kao i privatnog interesa na ozelenjavaniu vlastitih parcela i ograda. Posebno se ističe značaj dobrovoljnih radnih akcija u proteklom vremenu, a naročito od 1968. godine do danas, a koje akcije i dalje traju i potrebno ih je i dalje što više aktivirati. U preventivi zaštite šuma od požara tj. na čišćenju borovih šuma, izradi prosjeka u šumama radi što bolje dostupnosti u slučaju požara, te u meliorativnim radovima znatan je doprinos omladine i školske djece Zadra i okolnih mjesta, dok je kod pošumljavanja velik udio jedinica svih rodova JNA na cijeloj regiji, a napose u pripremi terena za sadnju sadnica. Taj vid pomoći JNA već je gotovo tradicionalan i stalno ga treba podržavati od strane svih faktora, a u cilju unapređenja zelenila u području. Osnivanjem Fonda za unapređenje šuma pri Općinama Zadarske regije potaknuta je i akcija pošumljavanja na dobrovoljnoj bazi u mjesnim zajednicama, turističkim društvima posebno uz morsku obalu sa svrhom što većeg ozelenjenja područja i stvaranja uvjeta za turističku djelatnost. Fond je odobravao, a i danas odobrava (u Zadru), prosječno godišnje 100.000 Din (zadnjih 5 godina) za sadni materijal koji se besplatno daje spomenutim organizacijama za provedbu zacrtanih pošumljavanja, dok rad dobrovoljno izvršavaju mještani. Tim je akcijama učinjeno dosta u proteklih 10 godina, a posebno treba istaći mjesta Ljubač, Starigrad, Selinje, Bibinjc na kopnenom dijelu, te Kali, Kukljica i dr. na otocima. Nažalost šumski požari i napadi štetnih insekata (gubar i borov četnjak) nanose velike štete na šumama i uništavaju veliki trud koji je uložen, a da se o visini šteta ne govori. Šumski požari kojima je najveći uzročnik čovjek, uništili su do danas oko 200 ha samo borovih šuma od kojih je cea 80 novopodignutih (od Oslo |