DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Pedološke analize tala obavio je Zavod za pedologiju Poljoprivrednošumarskog fakulteta u Zagrebu. Na lokalitetu Haljevo (Baranja) nakon prirodne obnove posječena je 80- godišnja sastojina crvenog hrasta. Prirodna obnova je uspjela vrlo dobro što znači da se on u tim ekološkim uvjetima udomaćio što smatramo za jedno vrlo važno biološko-ekološko svojstvo spomenutog hrasta (stanje 1981. godine). 7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Fitocenološke snimke prikazane su u tri tabele, a uz njih je dan i opi objekata. Fitocenološke tabele su načinjene za Haljevo, Maruševac, Maksimir, Veliko Brdo i Pičulin, a zbog ograničenog prostora ne prilažu se ovome radu. Struktura sastojina te visinski i volumni rast analiziranih stabala prikazani su u 9 tabela i 8 grafikona. Visinski i volumni rast predočen je prosječnim vrijednostima analiziranih stabala za svaku pokusnu plohu. Rezultate pedoloških analiza (Maruševac, Haljevo), te profile korijenja (Maruševac, Veliko Brdo, Haljevo) ne donosimo u ovoj studiji zbog opširnosti. Ti podaci nalaze se zajedno s terenskim podacima u Katedri za uzgajanje šuma Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Analizirano je ukupno 12 stabala crvenog hrasta, četiri stabla hrasta kitnjaka i četiri stabla hrasta lužnjaka. Ako proučimo visinski rast crvenog hrasta u prvih deset godina njegova života, apstrahirajući utjecaj strukture sastojine ,kao i vremensku različitost toga razdoblja s obzirom na klimatske prilike, vidimo da je najbolji uspjeh polučio u Maruševcu (Vinica, Varaždin) i Velikom Brdu (Karlovac), a iza toga slijede Haljevo (Baranja) i Pičulin (Brod n/k Delnice). Visinski rast crvenog hrasta u Sijani kraj Pule bio je u početku čak i ve ´ ći od visinskog rasta u Maruševcu i Velikom Brdu, ali u 18. godini započinje opadati. To pripisujemo tome što su analizirana stabla iz Pule uzrasla iz panja. Visinski rast prikazan je u tabelama 2., 3., 5., 7. i 9. te grafikonima 1., 2., 4., 6. i 7. Iz rezultata analiza proizlazi da crvenom hrastu najbolje odgovaraju staništa šume kitnjaka i običnog graba koja nalazimo u pribrežju kontinentalnog dijela SR Hrvatske. To stanište obuhvaća područja u kojima se najčešće obavlja introdukcija četinjača i gdje se ukazuje potreba povećanja stabilosti njihovih kultura s listačama koje se duboko i intenzivno zakorjenjuju i tako odupiru snijegu i vjetru. Ako drvne mase iz strukture sastojine (tabele 1., 4., 6. i 8.) usporedimo s podacima iz Bauerovih prirasno-prihodnih tablica (1955.) vidimo da sastojine u Velikom Brdu i Maruševcu premašuju i sveukupnu proizvodnju crvenog hrasta za I bonitet. Kultura u Haljevu daleko zaostaje u drvnoj masi od dvije prethodne. To objašnjavamo time što je parapodzolasto tlo u kojemu je osnovana kultura crvenog hrasta u Haljevu veoma bogato kalcijevim karbonatom. S ve |