DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 14 <-- 14 --> PDF |
S0Ž, tvorničku prašinu i čađu kojom obiluje atmosfera u blizini industrijskih centara. 8. ZAKLJUČCI Na osnovi istraživanja koja smo obavili u kulturama crvnog hrasta (Quercus borealis maxima Sarg.) u SR Hrvatskoj donosimo ove zaključke: 1. Crveni hrast je vrsta koja dobro uspijeva i preporučuje se u staništima slijedećih šumskih zajednica: — Šuma bukve s rebračom (Blechno — Fagetum Horv.) — Šuma kitnjaka i graba (Querco — Carpinetum croaticum Horv.) — Šuma lužnjaka i graba (Carpino betuli — Quercetum roboris Rauš) 2. Najbolji visinski i volumni rast u postojećim kulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i graba. 3. U visinskom i volumnom rastu premašuje crveni hrast domaće hrastove kitnjak i lužnjak u njihovim staništima. To je posebno izraženo u prvih 20 godina života, ali su te razlike uočljive i u kasnijoj dobi. 4. Budući da crveni hrast brzo raste u mladosti, duboko se i intenzivno zakorjenjuje te podnosi postranu zasjenu, preporučujemo ga kod osnivanja kultura četinjača brza rasta zbog podizanja stabilnosti sastojine. Crveni hrast zadovoljava toj namjeni bolje od hrasta lužnjaka i kitnjaka, budući da odoljeva konkurenciji četinjača brza rasta. 5. Kod osnivanja kultura četinjača se preporučuje grupimična primjesa 15—20!l/o crvenog hrasta i 15—20% autohtonih listača. 6. Kod osnivanja kultura crvenog hrasta se preporučuju grupimično primješati najmanje 30% autohtonih vrsta drveća. LITERATURA Anić, M.: Weitere Erfahrungen über den Rhytmus des Höhenwachstums bei verfchiedener Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode. Referat na 13. Kongresu IUFRO, Beč, 1961. Bauer : vidi Wagenknecht. B er to vic, S., Cestar, D., Glavač, V., Hren, V., Kovače vi ć, Z. i Martinović , L: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici Brod na Kupi, Radovi 21, Zagreb 1974. Bonnemann , A. i Röh r ig, E.: Baumartenwahl, Bestandesgründung und Bestadespflede, Waldbau auf ökologischer Grundlage, Hamburg — Berčon, 1972. Cestar, D., K a 1 i n i ć, M., M i 1 k o c i ć, S. i P e 1 c e r, Z.: Gospodarske jedinice Veljun, Tržnička šikara i Zalija, Ekološko-gospodarski tipovi i meliorativni zahvati, Radovi Instituta za šumska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, br. 1., 1966. Diderichsen: vidi Köstler et al. Eisenreich , H.: Schnellwachsende Holzarten, Berlin 1956. Göhre, K. i Wagenknecht, E.: Die Roteiche und ihr Holz, Berlin 1955, |