DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Kategorijeradnika


Kao što smo već rekli, mi smo naše istraživanje usmjerili na grupe
»dobrih« i »slabih« radnika, a grupu »osrednjih« nismo obrađivali.


Analizom smo obuhvatili 55°/o radnika sjekača Šumarije Otok. Zbog opravdanih
razloga nismo sve varijable komparirali sa svim »dobrim i slabim
« radnicima. Tako smo, na primjer, fizičku snagu i izdržljivost mjerili
samo kod petorice »dobrih« i petorice »slabih« radnika koje smo nasumce
odabrali.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Prvo smo naše dvije grupe usporedili obzirom na iskorištenje radnog
vremena, radni staž u šumarstvu i ukupno, uštede na radu i godine starosti.
U tablici 2 smo prikazali rezultate do kojih smo došli. Sve navedene vrijednosti
su aritmetičke sredine.


Tabela 2


Na radu Bolovanja NeopraRadni
Ukupno


Staro Staž


vdani radni


Po Ukupsati
Uštede St . u


vremenu učinku no izosbn. surrar staž


Din. na Dinra Do Freko


sati sati sati sati Din. God. God. God.


sat sat 30d 30 d


Dobri. 387 3249 1042 4340 1429 152 111 1.6 696 43 20 22


´Slabi. 280 2933 1017 3034 1291 190 2 8 15 378 30 7 8


Iz te tablice je očigledno da »dobri« radnici:


1. imaju manje bolovanja do 30 dana, ali više bolovanja preko 30 dana;
2. puno manje, neopravdano izostaju s posla;
3. goriva i maziva uštede više nego »slabi« radnici;
4. da su znatno stariji od »slabih« radnika i
5. da imaju znatno više radnog staža kako u šumarstvu tako i ukupno.
Sve navedene razlike smo testirali t-testom. Statistički je značajna samo
razlika aritmetičkih sredina godina staža u šumarstvu »dobrih« i »slabih
« radnika (t = 6,43; P = < 0,01).


S obzirom da je korelacija između staža u šumarstvu i starosti radnika
visoka (r = 0,92), nismo ni testirali značajnost razlike u godinama starosti
jer je ta razlika sigurno značajna. Dok su »dobri« radnici imali prosječno
20 godina staža u šumarstvu, grupa »slabih« je u prosjeku imala samo 7
godina staža.


Kad smo otkrili navedene razlike, zanimalo nas je dalje koliko je povezanosti
(korelacije) između radnog staža u šumarstvu i radne uspješnosti
onako kako smo je mi definirali. Za tu smo svrhu upotrijebili koeficijent
kontigencije i on je iznosio 0,49 (C = 0,49). Taj je koeficijent prilično
velik, jer je u našem slučaju s obzirom na broj razreda maksimalni koefi