DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 32 <-- 32 --> PDF |
žinu« i »težinskom indeksu«. To ukazuje da su »slabi« neutrenirani radnici, jer sigurno je da su obim bicepsa i otpor na težinu u proporciji s dužinom treninga ili rada. Kardiovaskularni je sistem odličan regulator zbivanja u organizmu koji je izložen naporu. Mi smo se koristili jednom varijantom She- lang testa u kojemu su zastupljeni ovi elementi: krvni pritisak i frekvencija pulsa kao ekvivalente pri ležanju, stajanju, odmah poslije zamora i 1, 2, 3 i 5 min poslije zamora. U tablici 4 smo unijeli podatke o broju otkucaja srca. Sve vrijednosti su izračunane aritmetičke sredine (X). Na osnovu tih rezultata možemo zaključiti da su »dobri« radnici izdržljiviji i da im je adaptabilnost kardiovaskularnog sistema bolja. Tabela 4. PUL S Nakon Kategorija Ležanje Stajanje Maks.zamor 1 min 2 min "dobri" 71,6 73,2 96 84 77 " slabi " 80,4 84,8 109,6 91,2 80 Vještina rada na sječi i izradi drva Znamo li, da su vještine stečene psihomotorne strukture koje omogućuju pojedincu da neke specifične radnje obavlja točnije i bolje nego prije, onda je jasno da se do njih dolazi samo aktivnošću u vidu treninga ili kroz samu djelatnost ili rad i to kroz, zavisno o kojim se vještinama radi, obično dulji vremenski period. Naši radnici su do sada uglavnom samostalno stjecali određene jednostavne radne vještine. Takvo samo upućivan je zasniva se na stjecanju vještina uglavnom na pokušajima i pokreškama. Ono je neracionalno, a u šumarstvu i vrlo opasno. Pored toga takvo je stjecanje vještina dugotrajno, jer se pogreške otkrivaju tek djelomično i vrlo se sporo uklanjaju. Mi smo pretpostavili da kategorija dobrih radnika ima razvijenije vještine i da je to jedan od razloga zašto su uspješniji. Kako se iskusan radnik ponaša na sječi i izradi drva pokušali smo otkriti i usporediti ga s neiskusnim na osnovu snimanja hodograma. Međutim, već nakon nekoliko probnih snimaka odustali smo, jer su radni uvjeti i predmeti rada toliko raznoliki da nije bila moguća kvantitativna komparacija. Zato smo se ograničili na opažanje i bilježenje karakteristika rada jednih i drugih radnika. Na osnovu opažanja i izjava radnika možemo zaključiti slijedeće: — Mikroorganizacija rada oko stabla iskusnog radnika je racionalnija. Imaju veoma malo praznih hodova. Posao se odvija kontinuirano i dobro organizirano; — u procjeni situacije i psihomotorici iskusni radnici su puno bolji od neiskusnih. To ima za posljedicu malo zapalih stabala i zastoja u radu; — iskorišćenje radnog vremena u toku radnog dana bolje je kod iskusnih radnika. Oni se odmaraju prilično racionalno; 358 |