DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— mladi radnici rade neorganizirano, tako da imaju često praznih hodova
i bespotrebnog gubljenja vremena;
— vještine za rad motorom pilom mladih radnika su nerazvijene. To
ima za posljedicu neželjene efekte u procesu rada (na primjer zapela stabla)
koja im onda oduzimaju puno vremena;
— s obzirom da su mladi radnici i neutrenirani, brže se zamore. To ima
za posljedicu smanjenje preciznosti motorike i koordinacije.
Pored tih objektivnih razloga, mladi su radnici, a to je gotovo sigurno,
manje uspješni na poslu i zbog jednog emocionalnog razloga — straha. Naime,
neimanje radnih vještina, a čega su mladi radnici svjesni, utječe na njihov
odnos prema radnoj situaciji, naročito ako se radi o stablima većih promjera.
Njih je takovo stablo strah oboriti — to su nam napomenuli svi mladi
radnici s kojima smo razgovarali. Naravno da se u takvoj situaciji puno
više vremena gubi na pripremu a i samo podrezivanje je nesigurno, sporo i
bojažljivo. Koliko vještine i organizacije rada s motornom pisom mogu utjecati
na učinak najbolje će nam ilustrirati izjava jednog iskusnog i dobrog
radnika koji je rekao: »Dok on (mlađi radnik) donese sjekiru da oslobodi
pilu koja mu se uklještila, ja izradim pola metra drva«.


Indirektno o razvijenosti radnih vještina možemo zaključiti i preko
broja povreda na radu. U jednom našem prijašnjem istraživanju utvrdili smo
da jedna povreda na radu dolazi kod mladih radnika u prosjeku na 4 radnika,
a kod starih na 7,5 radnika.


Na osnovu razgovara s mladim i starim radnicima te naših saznanja,
smatramo da je u sadašnjoj praksi, gdje je obrazovanje za rad s motornom
pilom veoma kratko (mislimo na tečaj za motorne pile) potrebno je najmanje
od 3—5 godina rada na sječi i izradi da bi se novi radnik fizički i psihički prilagodio
tom radu i radnim uvjetima i da bi stekao prosječne radne vještine.
Mislimo da je to vrijeme neophodno jer, da bi se postigao odgovarajući stupanj
vještina, koje više iziskuju snagu nego spretnost, nužan je dulji period
aktivnosti jer jedino tako može doći do promjene u strukturi i volumenu
aktivnih skupina mišića.


Motivacija i radna efikasnost


Općenito možemo reći da je motivacija sve ono što dovodi do aktivnosti,
što usmjeruje aktivnost i što joj određuje intenzivnost. O vrsti intenzivnosti i
stabilnosti motivacije zavisi što će čovjek raditi, koliko će na radu ispoljiti
zalaganje, upornost i ustrajnost. Zbog toga je razumljivo da motivacija značajno
djeluje na radni učinak.


Mi smo motivaciju pokušali odrediti preko standarda i socijalnog stanja
radnika i na osnovu intervjua kojim smo pokušali saznati njihove stavove
prema radu, poduzeću, drugovima, osobnom dohotku, smjer i intenzitet njihovih
motiva. Podatke do kojih smo došli sistematizirali smo u tablicama 5 i 6.