DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— mladi radnici rade neorganizirano, tako da imaju često praznih hodova i bespotrebnog gubljenja vremena; — vještine za rad motorom pilom mladih radnika su nerazvijene. To ima za posljedicu neželjene efekte u procesu rada (na primjer zapela stabla) koja im onda oduzimaju puno vremena; — s obzirom da su mladi radnici i neutrenirani, brže se zamore. To ima za posljedicu smanjenje preciznosti motorike i koordinacije. Pored tih objektivnih razloga, mladi su radnici, a to je gotovo sigurno, manje uspješni na poslu i zbog jednog emocionalnog razloga — straha. Naime, neimanje radnih vještina, a čega su mladi radnici svjesni, utječe na njihov odnos prema radnoj situaciji, naročito ako se radi o stablima većih promjera. Njih je takovo stablo strah oboriti — to su nam napomenuli svi mladi radnici s kojima smo razgovarali. Naravno da se u takvoj situaciji puno više vremena gubi na pripremu a i samo podrezivanje je nesigurno, sporo i bojažljivo. Koliko vještine i organizacije rada s motornom pisom mogu utjecati na učinak najbolje će nam ilustrirati izjava jednog iskusnog i dobrog radnika koji je rekao: »Dok on (mlađi radnik) donese sjekiru da oslobodi pilu koja mu se uklještila, ja izradim pola metra drva«. Indirektno o razvijenosti radnih vještina možemo zaključiti i preko broja povreda na radu. U jednom našem prijašnjem istraživanju utvrdili smo da jedna povreda na radu dolazi kod mladih radnika u prosjeku na 4 radnika, a kod starih na 7,5 radnika. Na osnovu razgovara s mladim i starim radnicima te naših saznanja, smatramo da je u sadašnjoj praksi, gdje je obrazovanje za rad s motornom pilom veoma kratko (mislimo na tečaj za motorne pile) potrebno je najmanje od 3—5 godina rada na sječi i izradi da bi se novi radnik fizički i psihički prilagodio tom radu i radnim uvjetima i da bi stekao prosječne radne vještine. Mislimo da je to vrijeme neophodno jer, da bi se postigao odgovarajući stupanj vještina, koje više iziskuju snagu nego spretnost, nužan je dulji period aktivnosti jer jedino tako može doći do promjene u strukturi i volumenu aktivnih skupina mišića. Motivacija i radna efikasnost Općenito možemo reći da je motivacija sve ono što dovodi do aktivnosti, što usmjeruje aktivnost i što joj određuje intenzivnost. O vrsti intenzivnosti i stabilnosti motivacije zavisi što će čovjek raditi, koliko će na radu ispoljiti zalaganje, upornost i ustrajnost. Zbog toga je razumljivo da motivacija značajno djeluje na radni učinak. Mi smo motivaciju pokušali odrediti preko standarda i socijalnog stanja radnika i na osnovu intervjua kojim smo pokušali saznati njihove stavove prema radu, poduzeću, drugovima, osobnom dohotku, smjer i intenzitet njihovih motiva. Podatke do kojih smo došli sistematizirali smo u tablicama 5 i 6. |