DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ne bi trebalo isključiti mogućnost da se u pojedinim situacijama i u određenoj mjeri dozvoli i rekonstrukcija šuma nacionalnog parka. Jasno je da takva rekonstrukcija ne smije narušiti postojeću prirodnu ravnotežu biljnog i životinjskog svijeta, niti dovesti u pitanje izvornost i autentičnost ambijenita i pejzaža. Iskorišćavanje šuma na način kako to rade šumska gospodarstva (sakupljanje šumskih proizvoda: drvo, šumsko sjeme, šumski plodovi, smola, ljekovito bilje, pčelarenje i dr.) te lov i uzgoj divljači zahtjeva posebnu raspravu, koja spada u domenu šumarske znanosti. U nas nema znanstvene ni stručne literature koja podrobnije obrađuje nacionalne parkove sa stajališta zaštite prirode i sa organizaciono-pravnog aspekta. To i dovodi do određenog nesnalaženja u praksi. Zato organizacije koje gospodare nacionalnim parkovima nemaju sasvim jasnu predodžbu o njihovoj djelatnosti. Za jedne je to gospodarska (privredna), a za druge društvena djelatnost. Jednostrano promatranje definicije nacionalnog parka lako može odvesti u pogrešnom pravcu. Kao što je naznačeno, uz nacionalni park se vezuju ove vrijednosti: — kulturne, — znanstvene, — obrazovne, — odgojne, — estetske, — turističke, — rekreativne. Svaka djelatnost osim svoje osnovne funkcije, pruža i neke druge koristi ili su te koristi rezultat osnovne djelatnosti. Tako je i s nacionalnim parkovima. Sve ono što se vezuje uz nacionalni park i sve one blagodati koje on pruža, bez toga bi nestale, kada bi temeljni supstrat nacionalnog parka — šumu, prepustili zubima industrijalizacije, urbanizacije i nekih drugih djelatnosti. Uprava nacionalnog parka »Mljet« u svom Statutu kao osnovnu djelatnost utvrđuje područje prosvjete, znanosti, kulture i informacija, podskupina (120324) »Zaštita kulturnih dobara, prirodnih i drugih znamenitosti«. (7). U navedenu podskupinu spadaju zavodi za zaštitu kulturnih spomenika, zavodi za zaštitu prirode i dr. Zaštita kulture spomenika, prirode i drugih posebnih vrijednosti ima široko i različito polje djelovanja. Međutim, unutar tehničke podjele rada, svaka se djelatnost opet nađe u jednom svom specifičnom i užem području u kojem utvrđuje i ostvaruje svoje ciljeve i zadatke. Djelatnost nacionalnog parka iscrpljuje se gospodarenjem, iskorišlavanjem parka, kao svojevrsne privredne djelatnosti. Indikativna je u tom pogledu odredba čl. 2. st. 2. Zakona o proglašenju šume Risnjak nacionalnim parkom, koja glasi: »Točne granice nacionalnog parka Risnjak odredit će državni sekretar za poslove narodne privrede«. Za određivanje točnih granica nacionalnog parka Paklenica, Zakon je ovlastio ministra šumarstva u spora 370 |