DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 47 <-- 47 --> PDF |
na organizacija. I ovdje dolazi do izražaja maksima, da je prethodno potrebno razdvojiti i odrediti vlastitu fizionomiju, da bi se ti organizmi mogli potpunije i realnije udružiti, na evidentnim točkama interesa. Unutar toga, radnoj organizaciji ne može se osporiti činjenica da ona predstavlja osnovni organizacijski oblik u kojem se objedinjuju međusobno zavisne funkcije (od faze proizvodne do proizvodnje). (18) Smatramo da nam ova razmatranja učvršćuju uvjerenje o tome, da je osnovna djelatnost nacionalnih parkova šumarstvo. Osnovano je postaviti pitanje, koliko se toj djelatnosti može približiti djelatnost na zaštiti izvornosti biljnog i životinjskoga svijeta, hidrografske, geomorfološke, geološke i pejzažne vrijednosti? Onoliko koliko to traži situacija s jedne strane, i koliko to pružaju materijalne i druge mogućnosti, s druge strane. Što u tome čini osnovnu, a što sporednu djelatnost? Svaki od nabrojenih poslova zaštite prirode nacionalnog parka može biti osnovna djelatnost. Pri tome se ne može usko gledati na normu, da organizacija udruženog rada može imati samo jednu osnovnu djelatnost. Ukoliko pak se svi ti poslovi ne bi mogli podvesti pod jednu osnovnu djelatnost, ne bi smjelo biti zapreke da se unutar nacionalnog parka organizira više osnovnih organizacija udruženog rada, jer bi one bile povezane zajedničkim interesima u radu zbog međusobne povezanosti, procesom rada odnosno poslovanja. Udio u radu (faza rada) svake osnovne organizacije je uvjet da takva radna organizacija uspješno ostvaruje zadatke zbog kojih je osnovana. Tako organizirani nacionalni park imao bi djelatnost koja bi prelazila granice šumarstva, ali ni u kojem slučaju ne bi mogao isključiti šumarstvo iz osnovne djelatnosti. Propisi o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti ne mogu nam dati odgovore na sva pitanja koja se ovdje postavljaju. Klasifikacija djelatnosti je prvenstveno pravljena za potrebe obavještavanja, društvenog knjigovodstva, evidencije, statistike i društvenog planiranja. Na ovakve i slične teškoće naišla je i Komisija za praćenje provođenja ZUR-a pri Skupštini SFRJ. Zato je predložila SIV-u da ispita potrebu donošenja odgovarajućih podzakonskih akata za provođenje člana 410 Zakona o udruženom radu; U kakvoj su relaciji šumarstvo odnosno djelatnost zaštite izvornosti biljnog i životinjskog svijeta i prirode općenito, u odnosu na hotelijerstvo, turizam i trgovinu? Uzmimo, radi primjera Plitvička jezera. Krajolik zbog svoje aktivne prirode privlači velik broj posjetilaca. Njihov dolazak i boravak traže podizanje turistički i ugostiteljskih objekata, prodavaonica, pristupnih cesta i si. Kakvu pravnu egzistenciju mogu naći ugostiteljske, turističke, trgovinske i slične djelatnosti unutar nacionalnog parka. U tome vidimo dvije mogućnosti. Jednom te djelatnosti mogu egzistirati unutar nacionalnog parka kao sporedne djelatnosti, na način i pod uvjetima utvrđenim u prethodnom razmatranju. Drugi put, sve te djelatnosti, odnosno svaka za sebe, mogu se obavljati u samostalnoj organizaciji udruženog rada, dakle, izvan radne organizacije koja gospodari nacionalnim parkom. Iz toga proističe zaključak, da se ugostiteljstvo, turizam, trgovina i slične djelatnosti ne bi mogle unutar nacionalnog parka obavljati kao osnovne djelatnosti. Time se ne isključuje uspostavljanje odgovarajućih odnosa u poslovanju. Naprotiv, upravo o toj |