DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 58 <-- 58 --> PDF |
1959. — pod šumama je bilo 14%, a godine 1981, kada su autori ondje boravili, bilo je pod šumom 15%> kopnene površine. Dakle, šume Kube su devastiranedegradirane, pa su, kao posljedica toga, nastale i velike erozije, odnosno odnošenje golemih količina plodnoga tla u okolna mora. Prema podacima kubanskih stručnjaka, Kuba ima 26°/o površine pod šumama i šumskim zemljištem, a prema podacima iz publikacije što je izdala Poljska akademija nauka, taj postotak iznosi 22°/o. Prema novim izvorima Kuba ima 3,0 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta, od čega 2,5 milijuna šuma ili 0,4 ha po stanovniku. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta na Kubi (22%) — 4% su šume četinjača, a 18°/» šume listača i šumska zemljišta, odnosno goleti (7). Prema podacima pak organizacije FAO, objavljenima 1964, Kuba je godine 1953. imala ukupnu površinu zemljišta i voda 11,451 milijuna ha, od čega 1,30 milijuna ha šuma, od kojih se koristilo 1,09 milijuna ha; god. 1962. imala je 7,07 milijuna stanovnika. Također prema podacima organizacije FAO, objavljenima 1968, Kuba je godine 1964. imala ukupnu površinu zemljišta i voda 11,40 milijuna ha, od čega šumskog zemljišta 2,98 milijuna ha, a obraslog šumama 2.53 milijuna ha; god. 1966. imala je 7,83 milijuna stanovnika (2, 3). Sve su šume na Kubi u društvenom vlasništvu, od čega 83,0% u državnom, a 17,0% u zadružnom. U državnom grbu Kube, kao nacionalni simbol nalazi se palma. To znači da je to zemlja palmi (si. 3). SI. 3. Palme i terase u Rosariu za pošumljavanje i sprečavanje erozije. Foto: I. Mikloš |