DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pješčane su obale obrasle kokosovim palmama (Cocos nucifera), a ravničarska i brežuljkasta unutrašnjost palmom Oreodoxia regia, dok su naplavne obale obrasle mangorn (Magnifera indica L.). Od 14 Kubanskih provincija, računa se da samo u provinciji Las Villas ima više od 3 milijuna stabala palmi. Ostale glavne šumske vrste drveća su eban (Diospyros spp.), te mahagonij (Swietenia mahagonl (L). Jack, i S. macrophylla, King.), te nekoliko vrsta borova (Pinus caribaea, Morelet. P. tropicallis, Morelet, P. cubensis Gvis, i P. occidentalis, Swart) i Uglavnom od oko 150 vrsta drveća — 25 do 30 su ekonomske, a ostale imaju za sada više biološko značenje. Drvna zaliha j godišnji prirast drvne mase nije poznat. To stoga što je tek 1976. godine osnovana Sekcija za uređivanje šuma, koja je do godine 1980. uredila samo oko 450.000 ha. Godišnja sječa kreće se oko 2,0 milijuna m», pa se ocjenjuje da je toliki i godišnji prirast drvne mase. Od posječene drvne mase 90% je ogrjevno drvo i drvo za proizvodnju ugljena, koji služi za energiju u industrijskim pogonima. Oko 130.000 m3 posječene drvne mase ima kvalitetu tehničkog drva i služi za reprodukciju, dok oko 200.000 m> oblovine služi za neposrednju potrošnju. Na Kubi postoji 8 drvnoindustrijiskih poduzeća sa 83 pogona za koje se uvozi drvna masa za reprodukciju. Doduše, za ploče iverice i vlalknatice upotrebljava se vlastita sirovina od ostataka šećerne tonske, pa su zato i te tvornice u sastavu tvornica šećera i potpadaju pod Ministarstvo šećera. Tvornice za proizvodnju ploča na bazi usitnjenog otpadnog materijala od šećerne trske — podigli su na Kubj čehoslovački stručnjaci s potpuno evropskom tehnologijom. Dakle, očiti je nedostatak sirovine za reprodukciju u drvnoj industriji, jer su se Kubanci nakon revolucije opredjelili za proizvodnju šećerne trske odnosno šećera a šumarstvo su bili zapostavili. Međutim kasnije su donijeli plan pošumljavanja u nadležnosti Ministarstva narodne obrane. Ali prije nego što sa pristupili tom planskom pošumljavanju — izvršili su nacionalizaciju zemljišta koja je završena 1968. godine. Prije 12 godina osnovali su, uz pomoć organizacije FAO, Centralni institut za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji u Havani. On ima 6 terenskih pokusnih stanica. Taj je Institut u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ima 370 zaposlenih, od čega 44 s fakultetskom spremom, zatim 116 tehničara, a ostalo su radnici i službenici. U Institutu radi nekoliko odjela, a među najvažnijima su uzgojni, zaštitni, ekonomski i odjel za iskorišćivanje. U vezi s tim posljednjim — u Institutu se razvija i odjel za mehaničku i kemijsku preradu drva. Svi ti odjeli, i Institut kao cjelina rade, po jedinstvenom petgodišnjem planu istraživanja. Već su jedan takav plan završili i sada su u drugom. Sredstva dobivaju od države na temelju planskih potreba i zadaća, te postižu određene rezultate. Izvršili su kartiranje cijele zemlje i tom prilikom ustanovili da imaju 16 šumskih zajednica. Utvrdili su da na Kubi ima i 7 milijuna ha goleti, zatim oko 250.000 ha borovih šuma, nadalje 10.000 ha hrastovih šuma (Quercus vlrginiana, 385 |