DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Mill). Na slabo dreniranim tlima ima 500.000 ha sa oko 150 vrsta drveća, a u pluvijalnim područjima oko 9.000 ha šuma. Tipičnih kserofilnih šuma u kojima pridolaze Diospyros vrste ima oko 60.000 ha i te se šume ne eksploatiraju. Oko 20.000 ha zaštitnih šuma nalazi se na kršu, a 80.000 ha heterogenih sastojina u planinama daje vrlo cijenjeno i traženo drvo. Na obalama se nalazi i oko 400.000 ha nizinskih šuma sa obiljem vrsta i podvrsta drveća. Treba istaći da oko 13% od ukupnog kopna Kube čine planinski masivi, kao Sierra Maestra, Sierra del Rosario i druge. Interesantno je bilo ponegdje vidjeti dvoetažne borove šume, gdje se u gornjoj etaži nalaze već spomenuti borovi, a u donjoj raste kava, ili kakao (si. 4). SI. 4. Sastojina bora (Plnus caribaea) s kavom u donjoj etaži. Foto: I. Mikloš Gornja etaža (borovi) je u nadležnosti Ministarstva šumarstva, a donja (kava) Ministarstva poljoprivrede. Kava je kvalitetnija ako se uzgaja pod krošnjama borova nego na otvorenim površinama. Treba istaći planski razvoj Republike Kube, a napose planski razvoj šumarstva. Počeli su, zapravo, od kartiranja i rajoniiziranja, zatim sakupljanja sjemena određenih provenijencija i podizanja rasadničarske proizvodnje. Odabrali su nekoliko ekonomski vrijednih vrsta drveća, postavili sjemenske baze i u njima sakupljaju sjeme za rasadničarsku proizvodnju u folijama (si. 5). Takvih rasadnika ima svaka od 6 ispostava Šumarskog instituta i u njima se ne samo proizvode, nego i cijepe sadnice (posebno borove) za pošumljavanje u planinskim i brežuljkastim predjelima Kube (si. 6). |