DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Razumljivo je da se u takvim intenzivno uzgajanim nasadima pojavljuje opasnost od raznih štetnika i bolesti. Najveće štete čini mrav Atta insularis Guer. (Formicidae), veoma polifagna vrsta od koje nije pošteđena gotovo nijedna vrsta drveta listača i četinjača (iznimka je na pr. Pinus tropicalis Morelett.). Taj je mrav u stanju potpuno obrstiti krošnje osobito mladih stabala, a nakon toga i pupova terminalnih izbojaka. Borba protiv tog štetnika bila je vrlo teška sve do nedavne pojave preparata Mirex, koji se najprije uvozio iz Meksika, a sada se proizvodi i u zemlji. Upotrebljava se u formi granulata. Daje vrlo dobre rezultate između ostalog i zato, što ga mravi unose u mravinjake i tako truju i ostale mrave koji se ondje nalaze. Jedna druga vrsta, također polifagni defolijator koji se često može naći na hibiskusu je Oiketicus kirbyi Guild., leptirić iz familije Psychidae. Njegove gusjenice najprije iskeletiraju lišće, a zatim ga potpuno obrste. Swietenia vrste napada Hypsipyla grandella Zeller, leptir iz familije Phycitidae, čije gusjenice buše hodnike u mladih izbojcima. Posljedica je tog oštećenja nepravilno grananje krošanja, a u težim slučajevima sušenja i ugibanja napadnutih stabala. Od štetnika na četinjačama najvažnija je osa pilarica Neodiprion insularis Cress Diprionidae), koja na borovima čini slične štete kao u nas vrsta Neodioprion sertifer Geoffr. i Diprion pini L. Zbog brštenja pagusjenica u borovini sjemenskim sastojinama nedaleko grada Bayama 1977/78. godine gubitak na prirastu iz. nosio je 30—40%, a urod sjemena bio je samo 12 kg umjesto očekivanih 105 kg. Protiv tog štetnika primjenjena je prvi puta na Kubi aviokemijska metoda sazbijanja prošle, 1980, godine u planinskom masivu Sierra Maestra. Borove napada i nekoliko vrsta savijača, od kojih je najčešća Rhyacionia frustrana Comst. (Olethreutidae). Štete su slične onima što ih na našim borovima uzrokuje savijač Rhyacionia buoliana Schiff. Općento govoreći, šumska entomofauna Kube potpuno je različita od evropske, o čemu npr. govori i podatak da među 185 štetnika u kubanskim šumama koje spominje HOCHMUT (5) u svojoj Šumarskoj entomologiji, nema nijedne naše vrste. Za suzbijanje insekata još se uvijek upotrebljava i DDT, ali se u novije vrijeme eksperimentira i sa suvremenijim sredstvima kao što su biopreparati, juvenilni hormoni i feromoni. Od bolesti šumskog drveća na Kubi najčešća je osip borovih iglica, koji uzrokuje gljivica Scirrhia acicola (Dearn.) Siggers. Bolest je utvrđena prije desetak godina, ali se veće štete pojavljuju tek a posljednjih nekoliko godina. U jednom se rasadniku nedavno moralo uništili 70% oboljelih borovih biljaka, što je značilo gubitak od 9.100 pesosa (= 12.130 dolara). U posljednje vrijeme protiv te bolesti provode se rigorozne preventivne i represivne mjere suzbijanja. Napominjemo da je Scirrhia acicola i u nas prvj puta konstatirana tek 1975. godine i da se od tada stalno pojavljaje na našim vrstama borova.*) Rasadničarska proizvodnja na Kubi i prenošenje sadnica na terase (pošumljavanje) odlično su organizirani. Ti su radovi normirani. Do sada je izrađeno 12 sistema normi, koje su obvezne za sve rasadnike odnosno pošumljavanja u zemlji. Nadalje se izradilo i kompletne norme za sječu i izradu drvnih sortimenata. Na njima je radila grupa od 7 ljudi Instituta. Ta grupa nastavlja s izradom nor ) Vidi M. GLAVAŠ: O suzbijanju Scirrhia acicola u Crvenoj Luci, Šumarski list br. 9—10/1979. (Ur) 389 |