DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Kubanci su marljiv narod i stalo im je da što prije i što bolje izgrade svoju zemlju, pa su zato veoma revni i rigorozni pri izvršavanju preuzetih obaveza i međunarodnih ugovora. Tako se realiziraju mnogi projekti organizacije FAO. Jedan od takvih projekata odnosi se i na njihov povijesni planinski masiv Sierra Maestra. U Bayanru se nalazi sjedište Šumskog gospodarstva, koje ima površinu 437.300 ha i zadaću da realizira preuzetu obvezu u slijedećih 20 godina, a u vrijednosti više od 100 milijuna pesosa (1 $ = 0,75 pesosa). Osnovni je problem na toj planini, odnosno njezinom dijelu koji pripada Šumskom gospodarstvu u Bayama s površinom 5.300 km2, sprečavanje erozije i migracije stanovništva u gradove. S te površine bujice godišnje odnesu oko 4,5 mil. m3 plodnog tla, što odgovara 1.600 ha obradive površine. Stoga su projektom data tehnička i biološka rješenja da se to spriječi. Obavljeni su geodetski i pedološki radovi, zatim kartiranje i rajoniziranje cijele planine, utvrđen je način i poduzete mjere (poboljšanjem životnog standarda) da se spriječi migracija stanovništva, usmjeravajući ga da se bavi intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i turizmom. Dakle, u projektima i obavezama koje Kubanci preuzimaju taksativno su navedeni problemi, načini i rokovi kako i do kada će se riješiti i tko će ih riješiti. U konkretnom slučaja za Sierra Maestru navedeno je 8 kompleksnih problema. Neki su kratkoročni, a neki dugoročni. Problematika je integralnog i interdisciplinarnog značenja, a sastoji se od 13 različitih planova i na njemu je radilo nekoliko raznorodnih specijaliziranih instituta. Budući da autori ovoga članka nisu bili na Kubi kao službeni predstavnici naše zemlje, a ni šumarske struke, nego na studijskom boravku po znanstveno- tehničkoj suradnji između naše dvije zemlje, nisu imali ni ovlaštenja da preuzmu bilo kakve obveze u ime zemlje i struke u smislu pomoći Kubi. S tim u vezi oni su samo notirali u jednoj promemoriji u čemu bi se moglo pomoći drugovima na Kubi. Kako je to već navedeno, na Kubi nema drvnoindustrijski inženjera, a postoje 83 drvnoindustrijska pogona u kojima često rade i inženjeri a gronomije. Mi imamo 5 šumarskih fakulteta sa smjerovima za izobrazbu drvnoindustrijskih inženjera, koji nakon školovanja često ne mogu naći posao u struci. Smatrali smo da bi bila od obostrane koristi kada bi se našli odgovarajući državni mehanizmi putem kojim bi se ti stručnjaci na određeno vrijeme zapošljavali u drvnoinđustrijskim poduzećima Kube. Na našim bi se fakultetima također mogli školovati dodiplomski i postdiplomski stručnjaci iz Kube, opet na temelju međudržavnih ugovora o stipendiranju ili na slične načine. Drvna industrija Kube ima i određenih specifičnosti u tehnološkim procesima proizvodnje. Takva je npr. sirovina od šećerne trske za proizvodnju raznih ploča. Tu im nedostaje iskustvo o ljepilima. Kod piljenja izuzetno tvrdih vrsta drva lome se zubi pila. Nadalje kao izuzetno važno postavlja se pitanje konzervacije i zaštite mekih vrsta drveća. Dobro bi im došlo naše dugogodišnje iskustvo pri zaštiti šuma, a posebno aviometodom, jer se ta metoda u njihovoj zemlji primjenjuje tek od prošle (1980.) godine. Na Kubi se još uvijek smolari, pa bi im metode dobivanja smole iz stabala i panjeva, zatim organizacija smolarenja, kalkulacija troškova i utvrđivanje rađ 391 |