DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 67     <-- 67 -->        PDF

POVIJESNI IZVORI


Vicenzo Morosini IV
CATASTICO GENERALE DEI BOSCHI DELLA PROVINCIA
DELL´ ISTRIA
(1775—1776)
Terminazione del C. E. sopra Boschi
Naredjenje P. K. varh Dubravah
(1777)


Pod gornjim naslovom izdalo je »Union degli Italiani dell´ Istria e di Fiume«
sa »Universitä popolare di Trieste« 1980. godine 4. svezak1) »Zbirke isprava Centra
za povijesna istraživanja u Rovinju« (Collana degli Atti — Centro di ricerche
storiche Rovigno — N. 4) Morosinijev katastar šuma Istre.s)


Ova knjiga od 474 stranice sastoji se od četiri dijela:


1. Uvod,
2. Katastar,
3. Propisi izdani uz Katastar i
4. Sažetak te indekse.
1. Uvodni dio sadrži:
(1) Iginio Moncalvo , jedan od dva odgovorna urednika: Presentazione.
(2) Prefazione,
(3) La Redazione: Note biografiche.
Prof. I. Moncalvo, nakon kraćeg prikaza o značenju drva u prošlosti, navodi,
da je Mletačka Republika već 1532, tj. stotinjak godina nakon što je zagospodarila
onim dijelom Istre kojeg je zadržala sve do prestanka svog postojanja 1797.
godine, imenovala nadstojnika (providura) za drvo i šume — »Provveditori alle
legna ed ai boschi«. Po vlasništvu i tretmanu šume su razlučene na:


— državne — »čuvana šuma Sv. Marka, za koje je Venecija imenovala »kapetana
motovunske doline«, a koja je šuma bila monopolna za građevno drvo,
većim dijelom rezervirano za Arsenal«,
— šume označene kao javne, i
— privatne šume.
U predgovoru govori se o značenju ovog djela, posebno »Naređenja«, kojeg
se primjerak originala nalazi i u Povjesnom arhivu u Rijeci, te o bitnim značajkama
izdanih propisa. U tom dijelu na dvije stranice reproducirane su i dvije


1) Prethodni svesci su:


B. Benussi: Storia documentata di Rovigno,
G. A. Dalla Zonca: Vocabolaria Dignanese — italiano i
G.
Kobler: Storia della liburnica cittä di Fiume.
2) šumarska enciklopedija, I izdanje, 1. svezak str. 564.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 68     <-- 68 -->        PDF

grafike o načinu uzgoja sastojina i stabala za potrebe brodogradnje (vidi i Ugrc n
o v i ć: Tehnika trgovine drvetom, I dio, str. 168).


U »Note biografiche« uredništvo je predstavilo »autora« ovog izdanja »Katastra
« Vjekoslava Bratulića . Bratulie je rodom Istranin (rođen 1911. u Vel.
Ježenju, općina Pazin), po struci ekonomist, od 1952. godine na radu u »Sjevernojadranskom
institutu JAZU-a za historiju, ekonomiku i etničke odnose«, od 1956.
godine je i glavni urednik »Jadranskog zbornika«, kojeg izdaje Povijesno društvo
Rijeke i Pule. Objavio je niz radova iz starije i novije povijesti Istre.


2. Drugi dio (str. 2—363) sadrži sam katastar. Puni naslov glasi (prema reprodukciji
naslovne stranice u ovoj knjizi):
CATASTICO
Generale dei Boschi
della Prouincia dell´ Istria
formato
dali´ Ilmo ed Eccemo Sig:
Barbon Vic: Morosini IV.
Patron ali´ Arsenal,
e Depvtato ai Boschi,
negl´ anni MDCCLXXV — LXXVI,
della stessa Prouincia.


Tekst Katastra započinje legendom kartica, koje zamijenjuju cijelu riječ u
u tekstu, npr. — co — conte, illmo — illustrissumo, P. P. — Padri, itd. i nastavlja
se Indeksom karata (mapa), koje su sastavni dio Katastra (karte, međutim
ovdje nisu reproducirane).


Konačni posjed Venecije obuhvaćao je veći dio Istre odnosno istarskog poluotoka.
Samo područje koje odgovara području današnjih općina Opatija i Pazin
nije bilo u sklopu Mletačke Republike već Habsburškog dvora (Austrije). Prema
tome Morozinijev Katastar obuhvatio je šume na području današnjih općina Labin,
Pula, Rovinj, Poreč, Buje, Koper i Buzet u Jugoslaviji a Muggia i danas u
Italiji (Teritorij Trsta).


Katastar ili popis šuma izvršen je prema teritorijalnom principu, ali i po vlasničkom.
Po teritorijalnorn prema pojedinim mjestima kao, npr. teritorij Kopra,
Buzeta, Motovuna, Rovinja, Bala, Pule, Labina i dr., po vlasničkom prema pojedinim
grofovijama kao, npr., Grofovija Račišće, di s. Seruolo i dri


Upisi u Katastar kratki su: naziv predjela, ime vlasnika, vlasnici susjednih
površina i dimenzije. Jedan primjer, iz Motovunskog područja a sela Sv. Ivan od
Sterne (str. 202. t. 21): »Dolaz con terreni det-i Taningnach di Tome Radan, e d´ Ive
Steffanich. Conf. Tram. Furletta; delle altre parti boschivo Stefanchic. Girano
per ti che trecento ca«, odnosno u prijevodu »Dolac s terenima zv. Taninjač Tome
Rađana i Ive Štefanića, sa zapada graniči Furletta a s druge strane je šumica
Štefančića; opseg čestice cea tri stotine«. Za šumu na Brionima opis je još
kraći: »Scoglio detto de´ Brioni del. N. H. S. Antonio Soranzo« (str. 323, a kratica


N. H. S. označava nobil huomo signor tj. plemić, gospodin.
3. Treći dio sadrži niz propisa za uzgajanje i čuvanje šuma. Hrvatski naziv u
originalnom izdanju glasi


ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 69     <-- 69 -->        PDF

»NAREDJENJE
Priusviscenoga Kollegia
VARH DUBRAVAH
Dneva 16. Prossjincza 1777.
Za straxu, nauku i texanje


DUBRAVA´ DARXAVE
OD ISTRIE


Potvardjeno s´ Naredbami
PRIUSVISCHENOGA SENATA
22. Studenoga 1777. i 23. Travna 1778.
(mletački grb)
MDCCLXXVIII


Po sinovima pokojnoga Ivana Antuna Pinelli Utjesctenikom Duxdovima«.s)


»NAREĐENJE« na talijanskom »TERMINAZIONE«, tiskano je usporedno na
talijanskom i hrvatskom, »Illirickom«, jeziku i to prvim na parnim a drugim na
neparnim stranicama. »Naređenje« je zapravo zakonski propis, a takvim ga se u
uvodu i naziva. Naređenje počinje uvodnim dijelom, a propisi su podijeljeni u
pet pogljavlja (»Poglavia« — Capitoli).


Pojedini dijelovi ovog Zakona o šumama (Naređenje ... varh Dubravah) sadrže:


— Uvodni dio pod naslovom »Naređenje — Terminazione« sadrži razloge donošenja
ovog Zakona, a ti su s jedne strane, da se spriječe »sctete stabla Duuba,
rasadä, busa i malih stabla«, i da budu ucjuvate Dubrave od iskoreniah i pri´j.zetiah
« u cilju osiguranja »obilne plode dobrih Duubä potribitih za morske potribe
«, a s druge strane, da zamijene »mnoštva Zakona, od Vlastelina Vladaocza
i Kapitana od Kapodistrie, i od Vladagna gnegovih, i joscer od Vlastelina Kapo di
Raspo ...«
U uvodnom dijelu također je propisana obaveza, da se ovaj Zakon treba
»priglasiti jednokrat na godiscte, gdi se razglasi s´ zvekom trubglie u dnevu najsvetasgniemu
missecza Prossijincza, on cjas vechiega skuppa Puka...« Godišnje
čitanje ovog Zakona narodu izrijekom je stavljeno u dužnost ne samo svjetovnoj
vlasti — prefektima nego i »duhovnikom ... daše nemoxe ikada rechi od Podloxnikä
da nje to znao« (»nje« pogrešno mjesta nije kao što je i jedan podnaslov
ponovljen a jedan izostao — v. str. 410/11).


— Prvo poglavlje sadrži obaveze vlasnika šuma tj. dvorca (gradczä — kaštela),
gradova, sela, općina, crkvenih i redovničkih te »drughe varste cegliadi« u času
sječe stabala. Naime šumovlasnici bili su obavezni za sječu doznačena stabla
(hrastove) posjeći i izraditi u Sortimente prema potrebama Arsenala (brodogradilišta).
Šumovlasniku ostaje ono, što neće preuzeti Arsenal te ovršine i gr?\njevma.
U ovom poglavlju regulirana je i paša a izlučenim (obilježenim) i državnim šumama
time, da su koze i svinje potpuno isključene. Propisana je i kazna od 100
dukata za prekršitelja, od koje svote polovica pripada prijavitelju (onomu kojchie
navistiti, kojchie biti darxan skrovit«). Također je propisana udaljenost od šuma za
ugljenarenje i podizanje vapnara (klaka).
— Drugo poglavlje sadrži odredbe za čuvanje uma. Za čuvanje šuma postojali
su skočjaci i stražari, koji se biraju na tri godine, a ne mogu biti mlađi od 20
3) Darxava (država) u uvom »Naređenju« odgovara pojmu područja.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 70     <-- 70 -->        PDF

godina ni stariji od 60. Njihove dužnosti i prava navedene su u posebnom, trećem
, poglavlju ovog Zakona.


— Četvrto poglavlje nosi naslov »za Kapitäne odovuda i odonuda od Rike
Quieta« (Mirne). Njihova je dužnost doznačivanje stabala i briga za izradu i otprema
sortimentima. Za tu dužnost isključen je nipotizam, jer »nechie mochi za
isto vrime nastati Otacz na misto Sinova, Sinovi na misto Otcza; ni Brat na misto
Brata i Sinova Brata od Otcza blizniezih po takvu Rodbinu...« Ovdje se pored
Istre navodi i otok Krk.
— Naslov petog poglavlja glasi »Za Nadstojnike kojechiese narediti na poslovanje
i texanje Dubrava, na izvarscenje opchienih rednih, svakolitnih ljeceniä
i odsjeceniä narednih, i na svake potribe Dubravaste«. Dvižnost ovih nadstojnika
bila je uzgajanje i njega šuma i stabala.
Ova knjiga »Naređenja« sadrži još:


— Naredbe za Mlate i Straxu gniovu,
— Varste Mlatä i Pecjatä za brojenje,
— Naredbe za Gospodare i Mornare od Brodä i Plavicza te
— Duxnosti Partidantä od Broda.
Mlati su »orudia kimise sluximo za xigati i broiti Stabla, koia imause pustiti
u Dubravah da rastu« (dakle u današnjoj terminologiji u uzgoju primjenjivali
su metodi selektivne prorede). Pod pečatom razumijevaju se brojevi, 1 — 9, za
žigosanja »na glavi, varhi i poloviczj Darva s´ jedne i s´ drughe strane«. Ova
oruđa izrađuje uprava Arsenala, a čuvaju ga, u posebnoj škrinji pod ključem,
kapetani.


U Naredbama za brodare propisano je, da ne smiju prevoziti drvo ako nije
proviđeno velikim pečatom (čekićem) Sv. Marka, tehničko drvo bez propisanog
obrojčavanja i bez utisnutog slova P, ogrjevno (Klizze) bez pečata i slova R, a
za oba sortimenta i bez slova L, koje označuje, da je Sortiment »odpravljen«.


* * *


Pored ovog izdanja Morozinijevog Katastra šuma Istre pristupačne su i radnje:


Dr D. Klen : Mljetačka eksploatacija istarskih šuma i obavezan prevoz drveta
do lake kao specifičan državni porez u Istri od 15. do kraja 18. stoljeća, publikacija
Problemi sjevernog Jadrana 1, Rijeka 1963, i


Dr D. Klen : Katastik gorivog drveta u istarskim šumama pod Venecijom
sastavljen od Fabija da Canal godine 1566, Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci
i Pazinu, 1967.


O. Piškorić