DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 68 <-- 68 --> PDF |
grafike o načinu uzgoja sastojina i stabala za potrebe brodogradnje (vidi i Ugrc n o v i ć: Tehnika trgovine drvetom, I dio, str. 168). U »Note biografiche« uredništvo je predstavilo »autora« ovog izdanja »Katastra « Vjekoslava Bratulića . Bratulie je rodom Istranin (rođen 1911. u Vel. Ježenju, općina Pazin), po struci ekonomist, od 1952. godine na radu u »Sjevernojadranskom institutu JAZU-a za historiju, ekonomiku i etničke odnose«, od 1956. godine je i glavni urednik »Jadranskog zbornika«, kojeg izdaje Povijesno društvo Rijeke i Pule. Objavio je niz radova iz starije i novije povijesti Istre. 2. Drugi dio (str. 2—363) sadrži sam katastar. Puni naslov glasi (prema reprodukciji naslovne stranice u ovoj knjizi): CATASTICO Generale dei Boschi della Prouincia dell´ Istria formato dali´ Ilmo ed Eccemo Sig: Barbon Vic: Morosini IV. Patron ali´ Arsenal, e Depvtato ai Boschi, negl´ anni MDCCLXXV — LXXVI, della stessa Prouincia. Tekst Katastra započinje legendom kartica, koje zamijenjuju cijelu riječ u u tekstu, npr. — co — conte, illmo — illustrissumo, P. P. — Padri, itd. i nastavlja se Indeksom karata (mapa), koje su sastavni dio Katastra (karte, međutim ovdje nisu reproducirane). Konačni posjed Venecije obuhvaćao je veći dio Istre odnosno istarskog poluotoka. Samo područje koje odgovara području današnjih općina Opatija i Pazin nije bilo u sklopu Mletačke Republike već Habsburškog dvora (Austrije). Prema tome Morozinijev Katastar obuhvatio je šume na području današnjih općina Labin, Pula, Rovinj, Poreč, Buje, Koper i Buzet u Jugoslaviji a Muggia i danas u Italiji (Teritorij Trsta). Katastar ili popis šuma izvršen je prema teritorijalnom principu, ali i po vlasničkom. Po teritorijalnorn prema pojedinim mjestima kao, npr. teritorij Kopra, Buzeta, Motovuna, Rovinja, Bala, Pule, Labina i dr., po vlasničkom prema pojedinim grofovijama kao, npr., Grofovija Račišće, di s. Seruolo i dri Upisi u Katastar kratki su: naziv predjela, ime vlasnika, vlasnici susjednih površina i dimenzije. Jedan primjer, iz Motovunskog područja a sela Sv. Ivan od Sterne (str. 202. t. 21): »Dolaz con terreni det-i Taningnach di Tome Radan, e d´ Ive Steffanich. Conf. Tram. Furletta; delle altre parti boschivo Stefanchic. Girano per ti che trecento ca«, odnosno u prijevodu »Dolac s terenima zv. Taninjač Tome Rađana i Ive Štefanića, sa zapada graniči Furletta a s druge strane je šumica Štefančića; opseg čestice cea tri stotine«. Za šumu na Brionima opis je još kraći: »Scoglio detto de´ Brioni del. N. H. S. Antonio Soranzo« (str. 323, a kratica N. H. S. označava nobil huomo signor tj. plemić, gospodin. 3. Treći dio sadrži niz propisa za uzgajanje i čuvanje šuma. Hrvatski naziv u originalnom izdanju glasi |