DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 7     <-- 7 -->        PDF

nešto manji (1,5—2,5 cm dugačak) i do 1/3 smješten u kupuli. Q. borealis
maxima Sarg, naraste u visinu od 25 do izuzetno i 50 m, a Q borealis Machx
od 20—25 m.


3. AREAL
Crveni hrast dolazi od prirode u istočnom dijelu Sjeverne Amerike. Njegov
areal obuhvaća gotovo sve istočne države SAD i jugoistočni dio Kanade.
On se poklapa s najvećim istočnoameričkim područjem listača koje se prostire
od obale Atlantika do prerije. Prema Diderichsen-u (1935), a po Göhre-u
i Wagcnknecht-u (1955) to je vlažno područje u kojemu se osjeća utjecaj
Atlantika, mora u Meksičkom Zaljevu i Velikih Jezera. Godišnje oborine
u tome području veće su od 800 mm, a u pojedinim predjelima iznose čak
2000 mm.


U području njegova prirodnog rasprostranjenja nalazimo ga prema Schenk-
u (1939) do 1.600 m n/v. Crveni hrast smatraju u Americi planinskom vrstom.


Prema Wagenknecht-u (1955) crveni hrast dobro prirašćuje u Harzu u
visini od 500 n/v., u Schwarzwaldu u visini od 800 n/v. i u Porajnju u
nadmorskim visinama do 400 m. Ako se uzme u obzir da je područje njegova
prirodnog areala ogromno te da je umjetno proširen u Njemačkoj,
Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj i srednjoj Švedskoj i
SSSR-u i da se u tome području javlja u različitim geološkim podlogama
i tipovima tala, u raznim reljefnim i klimatskim uvjetima zaključujemo da
je crveni hrast vrsta velike ekološke amplitude.


4. EKOLOŠKI ZAHTJEVI (fiziološka konstitucija)
Prema Schenk-u (1939) crveni hrast je, s obzirom na klimu, najprilagodl
j i vi j i od svih američkih hrastova. On podnosi velike temperaturne ekstreme,
a usporedimo li klimu područja njegova prirodnog pridolaska s klimom
u arealu kitnjama i lužnjaka, vidimo da dolazi kako u toplijem tako
i u oborinama bogatijem području.


Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu, zimske studeni
i kasne mrazeve crveni hrast je otporniji od hrastova lužnjaka i kitnjaka.


Kasni mrazevi nanose mu štete, ali naglim bujanjem brzo se oporavlja.
Od ranih mrazeva stradava ako izbojci nisu na vrijeme odrvenjeli.


Štete od snijega su vrlo rijetke u njegovim krošnjama, a zbog dobro
razvijene korijenove mreže je otporan na olujni vjetar.


Crveni hrast podnosi više zasjene od kitnjaka, a mnogo više od lužnjaka.
Direktnu zasjenu podnosi u mladosti, a postrana zasjena ga ne ometa
u razvoju. Kad se stablo crvenog hrasta nađe pod zasjenom, krošnja i
deblo se izvijaju prema otvoru u sklopu krošanja.


Veoma je otporan prema plinovima i to naročito prema S02 te prema
čađi i tvorničkoj prašini.


333