DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 71 <-- 71 --> PDF |
IDEJE I PROJEKTI RADNA ORGANIZACIJA »NACIONALNI PARK PLITVICE« — OSNOVNA POLUGA GOSPODARSKOG NAPRETKA LIKE Prof. dr Većeslav PAVLEK i prof, dr Paula PAVLEK sa Fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izradili su studiju (Idejni projekt) pod naslovom »Nacionalni park Plitvice — nosilac i organizator unapređenja turizma, šumarstva, poljoprivrede, trgovine i zaštite prirode u Lici« (u daljnjem tekstu Studija).* Autori su studiju napisali na 101 tipkanoj stranici uključujući i sve priloge i literaturne izvore podataka koji su brojni. Na prvih 54 stranice studija (idejnog projekta) »Nacionalni park Plitvice« autori su dali uvod i postavili problem, a nakon toga su iznijeli stanje i mogućnosti rješenja toga problema. U beletrističkoj literaturi je poznato (»Nečista krv«) da često naslov ne odgovara sadržaju djela — slično i naslov predmetne studije (idejnog projekta) ne odgovara sadržaju, jer su autori — umjesto Nacionalnog parka Plitvice — obradili problem poljoprivrede, šumarstva, trgovine, turizma (hotelijerstva) i zaštite prirode na području cijele Like. Smatramo da su autori izabrali najbolji mogući pristup, budući da su problemi na tom području nedjeljivi, i da su se u svom radu morali »vezati za neki reper« sa koga će snimiti postojeće stanje i — citirajući Bakarića — pronaći »mašinu koja će snažno povući naprijed«, a to je upravo R. O. »Nacionalni park Plitvice«. Nakon takvog pristupa i obrade navedenih zajedničkih problema Like autori iznose mogućnosti za njihova rješenja, te predlažu i zaključuju šta bi i kako bi trebalo raditi u Lici. Tim su autori iscrpili (uključujući i popis literature) prva četiri (I—IV) poglavlja svoje studije, dok se peto (V) poglavlje odnosi na mogućnosti uzgajanja povrća u gornjem dijelu doline Zrmanje, što neće biti predmetom ovoga prikaza. 2. U uvodu Studije autori iznose zanimljive podatke i opravdanu bojazan za ekonomsko stanje u Lici. Osnovni, naime, problem Like je raseljavanje njezinog stanovništva. Navode da je Lika najslabije naseljen kraj u Hrvatskoj sa 19 stanovnika na 1 kii2. SR Hrvatska ima 78, a zajednica općina Varaždin 153 stanovnika na 1 km2 površine. Od cea 200.000 stanovnika Like u početku XX stoljeća taj je broj godine 1971. spao na oko 107.000 ili što je za 46,5*70 manje. Uzroci takvim neželjenim posljedica *) Ni zakonski ni logički ne postoji »Nacionalni park Plitvice« nego N. P. »Plitvička jezera«, jer su jezera (kako ih narod u cjelini naziva) ona prirodna pojava, koja je uvjetovala najvišu kategoriju u ocjeni i zaštiti prirode. (OP) 1) Prof. dr Većeslav Pavlck je sada u mirovini. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ma su, uglavnom, ekonomske prirode, zato autori Studije opravdano smatraju da se nužno moraju uklanjati ti uzroci. Od ukupne površine zajednice općina Gospić, koja iznosi 571.787 ha — 52,4% je poljoprivredno, a 47,6°/o je šumsko zemljište. Autori navode da i najmanje 100.000 ha pašnjaka Like (zajednice općina Gospić), ubrojenih u poljoprivredne površine, treba izdvojiti kao gola šumska zemljišta, koja valja prije ili kasnije pošumiti. Navode i podatke da sa 1 ha takve gole površine 48,8% vode otiče i godišnje odnosi 512 tona tla, a sa oranica otiče 25,2% vode i godišnje odnosi 98 tona tla sa 1 ha površine, dok iz šume otiče samo 0,1% i ne odnosi tlo. Buduća da su autori Studije (idejnog projekta) prominentni poljoprivredni stručnjaci — to su najminucioznije odbradili poglavlje o poljoprivredi Like u kojem iznose podatke o organiziranom i neorganiziranom društvenom i privatnom sektoru Like koji su zabrinjavajući. Oni, naime, navode da je samo na oko 2.600 ha oranica, vrtova i livada u društvenom sektoru organizirana proizvodnja a da na više od 12.500 ha tih površina društvenog sektora nema organizirane proizvodnje. Osim toga navode da na više od 150.000 ha društvenih pašnjaka ne postoje nikakve organizacione forme u uzgoju stoke. Dalje navode da je neorganizirana proizvodnja i na oko 144.000 ha privatnih poljoprivrednih površina na području zajednice općina Gospić i da su, pored ostalog, posljedice toga i izuzetno niski prinosi po jedinici površine. Autori navode zanimljive podatke iz literature, prema kojima se ne isplati proizvoditi pšenicu ako se postižu manji prinosi od 40 mc/ha, a kukuruza manje od 50 mc/ha. U Lici se postiže prosječan prinos pšenice 17,4 mc/ha, a kukuruza 20,7 mc/ha, dok su ti iznosi za Hrvatsku 36,3 mc/ha pšenice i 38,4 mc/ha kukuruza. Navode i podataka da je u Lici prosječan prinos krumpira 99,4 mc/ha, a da je prosjek u Hrvatskoj 80 mc/ha. Iz toga zaključuju da se tamo ne treba proizvoditi pšenica i kukuruz (ako ih uopće treba proizvoditi) na dosadašnji način, bez dodavanja mineralnih gnojiva. Naime, stručnjaci su pokusima dokazali da se može 3 puta više proizvoditi krumpira, 2—3 puta više ječma, 3—4 puta više raži i nekoliko puta više sijena na livadama i pašnjacima Like uz dodavanje odgovarajućih mineralnih gnojiva. U Studiju je naveden zanimljiv podatak prema kome mineralna gnojiva utiču sa 67°/o na povećanje prinosa po jedinici površine, a svi drugi faktori (sjeme, sorte, bolesti, štetnici i korov) samo sa 33%. Autori navode podatke o prosječnoj godišnjoj potrošnji mineralnih gnojiva za niz evropskih zemalja i o prosječnim prinosima pšenice po jedinici površine. Tako, na primjer, Belgija troši 558 kg/ha mineralnih gnojiva (N + P + K) i postiže prosječni prinos od 46,9 me pšenice po 1 ha ili Njemačka troši tih gnojiva 383,5 kg/ha, a postiže prosječni prinos od 45,6 me pšenice po 1 ha. Za našu zemlju autori kažu da prosječno godišnje trošimo mineralnih gnojiva (N + P + K) 103 kg/ha, a postižemo prosječni prinos od 32,0 me pšenice po 1 ha. Lika, međutim, troši 16 kg/ha, a prosječni prinos joj je — kako smo već navelj — 17,4 mc/ha. Mnoštvo ovakvih podataka iz poljoprivrede Like, Hrvatske, Jugoslavije, Evrope i svijeta autori navode sve do poglavlja o šumarstvu Like na koje ćemo se osvrnuti s nekoliko redaka. 3. Iako su autori Studije poljoprivredni stručnjaci, s pravom su zabrinuti za šumarstvo Like, odnosno zajednice općina Gospić. 398 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Eksploatacija šuma u Lici nije se zaustavila od dana kako ju je vidio i u svojim putopisima opisao Evlija Čelebija do današnjih dana. Poznata je stara istina da se bogatstvo jednog naroda cijeni po tlu, odnosno ako je narod sačuvao tlo od erozije, onda nije dalek put do njegova bogatstva. Autori Studije sa upravo zabrinuti za tlo Like ako se ne zaustavi eksploatacija šuma i ne otpočne sa pošumljavanjem ličkih pašnjaka. Navode podatke — prema SGH — da je 1976. godine pošumljeno samo 17 ha na području zajednice općina Gospić, od čega 10 ha otpada na Nacionalni park Plitvice, a 7 ha na Šumsko gospodarstvo u Gospiću. Pitaju se kada će preko 200.000 ha goleti u Lici biti pošumljeno ako se nastavi takvim tempom pošumljavanja i nalaze »mašinu koja će snažno povući naprijed« upravo u Nacionalnom parku »Plitvice «. Taj je park, iako ima drugu namjenu, od 1970. do 1974. godine podigao 200 ha novih šuma ili 40 ha godišnje. Autori su se potrudili da izračunaju koliko bi trebalo financijskih sredstava i koliko bi godišnje trebalo pošumljavati da se to stanje do 2000. godine barem ublaži. Čak su se potrudili da iznađu ta sredstva, doduše, pretežno iz turizma ako se bude razvijao po njihovom idejnom projektu, ali navode i dvosjeklost turizma, jer se »od jednog stabla može napriviti milijun šibica, a od jedne šibice može izgorjeti milijun stabala«. Zato autori studije misle da ni organizacija turizma u Lici ne može bez »mašine koja snažno vuče naprijed«, a to je Nacionalni park Plitvice. To je njihovo, a i naše, stanovište s obzirom i na trgovinu, hotelijerstvo i zaštitu prirode u Lici. 4. Od jedne »carske kuće« sa tri sobe, koju su 1861. godine izgradili austrijski oficiri na Velikoj poljani, do 1355 kreveta u hotelima i 2000 kreveta u kućnoj radinosti te oko 1500 mjesta u kamp-naseljima 1976. godine Nacionalni park Plitvice je, uistinu, »mašina koja snažno vuče naprijed« i zato autori studije snažno vjeruju da ta »mašina« može povući i cijelu Liku naprijed. Tim prije što Nacionalni park »Plitvice« ne misli na tome stati. Naprotiv »sutra« predviđaju izgradnju tri naselja sa 6000 stanovnika, zatim izgradnju hotelskih kapaciteta, kapaciteta u kućnoj radinosti i u kampovima sa 10.000 kreveta i oko 1,600.000 posjetilaca godišnje. Kada dođe taj »sutra«, Nacionalni park Plitvice može biti — kako ističu autori — simbol čitave Like i »mašina koja će je povući snažno naprijed« u njezin pre- Mišljenja smo da bi studija navedenih autori trebala biti štampana upravo u toliko primjeraka koliko ima i domova u Lici, tako da se nađe, kako u rukama čobančadi, tako i u rukama najodgovornijih ljudi u lici i za Liku. Dr Uroš Golubović, znanstveni savjetnik |