DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ma su, uglavnom, ekonomske prirode, zato autori Studije opravdano smatraju da se nužno moraju uklanjati ti uzroci. Od ukupne površine zajednice općina Gospić, koja iznosi 571.787 ha — 52,4% je poljoprivredno, a 47,6°/o je šumsko zemljište. Autori navode da i najmanje 100.000 ha pašnjaka Like (zajednice općina Gospić), ubrojenih u poljoprivredne površine, treba izdvojiti kao gola šumska zemljišta, koja valja prije ili kasnije pošumiti. Navode i podatke da sa 1 ha takve gole površine 48,8% vode otiče i godišnje odnosi 512 tona tla, a sa oranica otiče 25,2% vode i godišnje odnosi 98 tona tla sa 1 ha površine, dok iz šume otiče samo 0,1% i ne odnosi tlo. Buduća da su autori Studije (idejnog projekta) prominentni poljoprivredni stručnjaci — to su najminucioznije odbradili poglavlje o poljoprivredi Like u kojem iznose podatke o organiziranom i neorganiziranom društvenom i privatnom sektoru Like koji su zabrinjavajući. Oni, naime, navode da je samo na oko 2.600 ha oranica, vrtova i livada u društvenom sektoru organizirana proizvodnja a da na više od 12.500 ha tih površina društvenog sektora nema organizirane proizvodnje. Osim toga navode da na više od 150.000 ha društvenih pašnjaka ne postoje nikakve organizacione forme u uzgoju stoke. Dalje navode da je neorganizirana proizvodnja i na oko 144.000 ha privatnih poljoprivrednih površina na području zajednice općina Gospić i da su, pored ostalog, posljedice toga i izuzetno niski prinosi po jedinici površine. Autori navode zanimljive podatke iz literature, prema kojima se ne isplati proizvoditi pšenicu ako se postižu manji prinosi od 40 mc/ha, a kukuruza manje od 50 mc/ha. U Lici se postiže prosječan prinos pšenice 17,4 mc/ha, a kukuruza 20,7 mc/ha, dok su ti iznosi za Hrvatsku 36,3 mc/ha pšenice i 38,4 mc/ha kukuruza. Navode i podataka da je u Lici prosječan prinos krumpira 99,4 mc/ha, a da je prosjek u Hrvatskoj 80 mc/ha. Iz toga zaključuju da se tamo ne treba proizvoditi pšenica i kukuruz (ako ih uopće treba proizvoditi) na dosadašnji način, bez dodavanja mineralnih gnojiva. Naime, stručnjaci su pokusima dokazali da se može 3 puta više proizvoditi krumpira, 2—3 puta više ječma, 3—4 puta više raži i nekoliko puta više sijena na livadama i pašnjacima Like uz dodavanje odgovarajućih mineralnih gnojiva. U Studiju je naveden zanimljiv podatak prema kome mineralna gnojiva utiču sa 67°/o na povećanje prinosa po jedinici površine, a svi drugi faktori (sjeme, sorte, bolesti, štetnici i korov) samo sa 33%. Autori navode podatke o prosječnoj godišnjoj potrošnji mineralnih gnojiva za niz evropskih zemalja i o prosječnim prinosima pšenice po jedinici površine. Tako, na primjer, Belgija troši 558 kg/ha mineralnih gnojiva (N + P + K) i postiže prosječni prinos od 46,9 me pšenice po 1 ha ili Njemačka troši tih gnojiva 383,5 kg/ha, a postiže prosječni prinos od 45,6 me pšenice po 1 ha. Za našu zemlju autori kažu da prosječno godišnje trošimo mineralnih gnojiva (N + P + K) 103 kg/ha, a postižemo prosječni prinos od 32,0 me pšenice po 1 ha. Lika, međutim, troši 16 kg/ha, a prosječni prinos joj je — kako smo već navelj — 17,4 mc/ha. Mnoštvo ovakvih podataka iz poljoprivrede Like, Hrvatske, Jugoslavije, Evrope i svijeta autori navode sve do poglavlja o šumarstvu Like na koje ćemo se osvrnuti s nekoliko redaka. 3. Iako su autori Studije poljoprivredni stručnjaci, s pravom su zabrinuti za šumarstvo Like, odnosno zajednice općina Gospić. 398 |