DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 74 <-- 74 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA TOMPA KÄROLY — SZIKLAI OSZKÄR: ERDESZETI NÖVENYNEMESITES (Oplemenjivanje šumskog drveća). Izdaje: Mezögazdasäi Kiadö, Budapest 1981, 316 str. Ovo djelo na mađarskom jeziku napisali su K. T o m p a i O. S z i k 1 a i, profesor na Šumarskom fakultetu u Šopronu, Mađarska odnosno profesor na Šumarskom fakultetu u Vancouveru, Kanada. Budući da je do sada u svijetu objavljeno relativno malo ´udžbenika i knjiga iz ovog područja, a da je materija koja se objedinjuje veoma značajna za razvoj šumarstva, napose za silvikulturu, to prikazujemo ovu knjigu našoj stručnoj javnosti. Knjiga osim predgovora i uvoda sadrži sedam poglavlja te popis literature, objašnjenje pojedinih stručnih termina i kazalo. U prvom poglavlju: Povijest i ciljevi oplemenjivanja šumskog drveća, autori prvo govore općenito o razvoju oplemenjivanja šumskog drveća a potom o njegovom razvoju u Mađarskoj. Zatim prikazuju mogućnosti povećanja proizvodnje drvne mase primjenom oplemenjivanja. Donose primjere koji pokazuju povećanje drvne mase od 10—100°/o kao npr. kod hibridnih topola 10—50%, kod bagrema 18— —32%, kod borova 20—90% i kod Larix x eurolepis do 100%. Iza toga govore o ciljevima oplemenjivanja u Mađarskoj. U drugom poglavlju pod naslovom: Zadaci oplemenjivanja šumskog drveća, prikazane su mogućnosti povećanja proizvodnje drvne mase, poboljšanje kvalitete drva, povećanje proizvodnje nuzprodukata, povećanje otpornosti na abiotske faktore te otpornosti na bolesti i štetnike. 400 Treće pogljavlje: Metode oplemenjivanja u slučaju velike varijabilnosti, obrađeno je na 120 stranica. Ono obuhvaća općenite postavke, selekciju (pod kojim naslovom je obrađeno slijedeće: cilj odabiranja, polazni materijal, faktori koji utječu na uspjeh selekcije, pojam fenotipa, nasljednost, intenzitet selekcije, genetska dobit, metode selekcije, masovna selekcija, testovi provenijencija, Masiranje sjemena i sadnica, sjemenske sastojine, individualna selekcija), križanje (obuhvaća osnovne postavke, tehniku i metode rada, a potom je prikazano više uspješnih primjera križanja vrsta), planiranje pokusa oplemenjivanja, postavljanje pokusa, uzimanje podataka iz pokusa i njihova obrada, ocjenjivanje rezultata oplemenjivanja, testovi klonova, testovi potomstva dobiveni spolnim putem (iz slobodnog i kontroliranog oprašivanja), rana procjena testova i sjemenske plantaže. U slijedećem poglavlju prikazane su metode oplemenjivanja u slučaju male varijabilnosti ili kod postavljanja posebnih ciljeva. Ovdje se prvo govori o poliploidima i njihovom značenju kod oplemenjivanja, zatim su obrađene mutacije i njihovo značenje za oplemenjivanje. Na kraju poglavlju obrađena je introdukcija, arboretumi i produkcioni pokusi manjeg i većeg opsega. U petom poglavlju govori se o priznavanju sorata odnosno rasa. Šesto poglavlje pod naslovom: Organiziranje oplemenjivanja, obrađuje probleme vezane za izradu programa oplemenjivanja. |