DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 80     <-- 80 -->        PDF

MIJO KOROŠEC, dipl. inž. šum.
(1897 — 1981)


Tužno je odjeknula vijest hladnih februarskih
dana 1981. godine, da je iz šumarskih
krugova zauvijek nestalo poznatog
šumarskog stručnjaka — jednog od
eminentnih iz plejade starih slavonskih
šumara. Naš dragi Mićo Korošec umro
je nakon kratke i teške bolesti u Zagrebu,
gdje je živio nakon umirovljenja, i pokopan
na groblju Miroševac 28. II 1981. god.
uz brojno učešće kolega, prijatelja i poštovalaca.


Korošec potječe iz skromne obitelji iz
Hrvatske Kostajnice, gdje se rodio 1897.
godine. U rodnom mjestu polazi i svršava
osnovnu školu, a gimnazijske nauke i maturu
u Zagrebu. Šumovita okolina rodnog
mjesta i Banije potakla ga je, da se
odlučio za studij šumarstva te 1921. godine
diplomira na Gospodarsko-šumarskom
fakultetu u Zagrebu.


Svoj radni vijek Mićo Korošec proveo
je, uz izuzetak kraćeg rada u Bjelovaru,
na području Slavonije. Naime, upošljava
se kod Brodske imovne općine i radi na
području njezinih šumskih uprava sve
do ukinuća imovnih općina 1941. godine.
Tada, nakon nove organizacije šumarstva,
djeluje kao šef Odsjeka za iskorišćivanje
šuma Ravnateljstva šuma u Vinkovcima
sve do 1949. godine, kada, kao priz


nati vrsni stručnjak za iskorišćivanje šuma
i šumarsku ekonomiku, prelazi u Drvno-
industrijsko poduzeće »SLAVONIJA« u
Slavonskom Brodu, u kojem uspješno
djeluje niz godina, sve do odlaska u mirovinu
1960. godine.


U toku svoje djelatnosti na području
slavonskih šuma nizinskog i brdskog područja
pokojni Korošec već od početka
studiozno ulazi u probleme šumarstva s
glavnom poentom na unapređenju gospodarenja
šumama te njihovog racionalnog
iskorišćivanja.


Poslije prvog svjetskog rata, tj. u staroj
Jugoslaviji, eksploataciju našeg šumskog
bogatstva vršile su privatne firme
te su imale manje-više monopol na velike
sječe i cjelokupnu preradu drva kao
sirovine. Šumari iniciraju iskorišćivanja
šuma u vlastitoj režiji i u tom kolu
Mića Korošec jedan je od pionira, koji
su uveli vlastitu režiju na svom području.
Kao rukovoditelj režijskog poslovanja u
Vinkovcima pokazao je veliku sposobnost
i postigao značajne rezultate.


Ing. Korošec uspješno je svojim znanjem
i zalaganjem rješavao i probleme
koji su se javljali na području uzgoja ili
iskorišćivanja šuma te marketinga. Međutim
njegovo veliko iskustvo u punoj
mjeri očituje se u drvno-industrijskom
poduzeću »SLAVONIJA« na poslovima
tehničkog i komercijalnog rukovođenja
poduzeća. Na tom polju dao je niz inovacija,
koje je nesebično prenosio i na
mlađe kolege, a posebno se ističe njegov
samoprijegoran rad na poslovima i razvoju
komercijalne djelatnosti.


U proizvodnom radu bilo je i teških
momenata, ali nepokolebiva volja Ing.
Miće Korošca i njegovo uporno zalaganje
omogućilo je radnom kolektivu da
svlada i otkloni sve teškoće i postigne
izvanredne rezultate u poslovanju i razvoju
poduzeća.


Radovao ga je svaki uspjeh u radu i
razvoju kolektiva i uvijek se borio za
ekonomično poslovanje, povećanje pro




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 81     <-- 81 -->        PDF

duktivnosti rada i stvaranja što većeg
dohotka, kako bi se mogla modernizirati
tehnologija i osigurati bolji uvjeti rada.


Ne samo u poduzeću nego i izvan njega,
u raznim društveno-političkim organizacijama
i samoupravnim organima dao je
ogroman doprinos u rješavanju svih tada
aktualnih pitanja s područja drvnoprerađivačke
grane i ostvarivanja socijalističkog
samoupravljanja. Kao čovjek s
velikim radnim i stručnim iskustvom te
vrlo razvijenim radnim elanom i navikama,
uživao je naročiti ugled kao organizator
posla i kao poslovna čovjek.


Na nas, njegove drugove i suvremenike,
njegova pedantnost, poznavanje materije
i iskustvo počam od upravitelja šumarije
do rukovodećih položaja u Direkciji šuma
i u »SLAVONIJI« ostavilo je nezabo


ravno sjećanje na odličnog stručnjaka,
radinog druga i čovjeka te dobrog organizatora,
ekonomiste i priznatog šumarskog
privrednika. Zahvalni smo mu za
sve učinjeno u šumarstvu i drvnoj industriji!


U ime bivših slavonskih šumara Vinkovačkog
područja, SITSDI Hrvatske,
Društva ITŠDI u Zagrebu, u ime brojnih
prijatelja i kolega te u svoje ime nad
grobom oprostio se Ing. Milan Strine k
a, a u ime Drvne industrije »SLAVONIJA
« u Slav. Brodu Ing. Marko P e t r a k .


Svijetli lik dragog pokojnika sačuvat
ćemo u trajnoj uspomeni.


Neka mu je hvala i slava!


Ing. Milan Strineka




ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 82     <-- 82 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih
zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane
stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na
stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne
industrije te napise o radu terenskih društava.


Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.


Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom
obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,
kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu
vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica
Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako
rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele)
tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišito jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi
budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba
priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst do 1/2 stranice, a za strani jezik može
biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treb?. ~r T´
seono napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko pnjevou
ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba
iznijeti problematiku 1 rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju
članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene
knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije,
crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu
kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10x15 cm), kontrastne
i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa,
da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati
u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i boljo,
jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni
tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir:
paus, crtaći i gusti pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka oi kojih jed,in treba biti original.


Objavljeni radovi se plaćaju!


Autori koji žele posebne otiske -- separate .vojih članaka trebaju ih naručiti
istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU
po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog
honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata.


Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao
i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje
porez od autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«


Zagreb, Trg Mažuranića U


Telefon: 444-206