DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1981 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Zanimljiv je podatak koji daju Lyr i Hoffmann (1965) o maksimal nom dnevnom prirastu korijenja različitih vrsta drveća (prema Köstleru i dr. 1968). Navedeni autori ispitali su maksimalni dnevni prirast korijenja kod 8 vrsta drveća i ustvrdili ovaj redoslijed: korjenjivanja koju ta vrsta posjeduje, proizlazi njena dominacija rizosfe — bagrem — c. a. topola I 214 — crveni hrast 56 mm 50 mm 18 mm — obična breza 15 mm — duglazija 16 mm — zap. ariš — ob. smreka 10 mm 8 mm — ob. bor 7 mm meIz ovih prikaza vidimo da crveni hrast zauzima treće mjesto i ako dodamo i već spomenutu veliku energiju korijena te velik intenzitet toza uri mještovitih sastojina. U našoj drvarskoj praksi prevladava mišljenje da je drvo crvenog hrasta malo upotrebljivo, što proizlazi iz njegova poistovjećivanja s drvetom od Quercus rubra L., koje ima slabija mehanička svojstva od lužnjaka i kitnjaka. Prema Göhreu (1955) drvo crvenog hrasta {Quercus borealis maxima Sarg.) je elastičnije, tvrđe, čvršće i otpornije na habanje, ali manje trajno od lužnjakovog i kitnjakovog. Ono je, međutim, trajnije ili jednako trajno kao drvo četinjača. Dobra mehanička svojstva čine ga upotrebljivih za vrata, prozore, podove, parkete, stube i drugo. Upotrebljavamo li ga za pragove i slično, gdje su uvjeti za razvoj bolesti povoljni, mora se prethodno impregnirati. Impregnirani pragovi traju prosječno 17 godina. Za posude nije upotrebljiv zbog poroznosti. 6. CRVENI HRAST U SR HRVATSKOJ I POSTAVLJANJE POKUSNIH POVRŠINA Prva kultura crvenog hrasta u Hrvatskoj je osnovana prije cea 90 godina i to u šumskom predjelu Pdčulin u dolini rijeke Kupe. Ta površina pripada Šumariji Delnice. U neke naše parkove on je unesen i ranije, a kako su ova istraživanja obuhvatila samo šumske kulture, nismo evidentirali pojedinačna unošenja. Kasnije je ta vrsta unesena u šumski predjel Veliko Brdo u području Šumarije Karlovac te u baranjske šume u području Šumarija Darda. Starost tih kultura je cea 80 godina. Starost ostalih kultura crvenog hrasta u SR Hrvatskoj se kreće između 10 i 60 godina (stanje 1970). Prikaz šumskih kultura crvenog hrasta je naveden dalje u tekstu. Evidentirali smo ih ukupno 11. U prikazu je dano nalazište, starost, približna površina kulture i stanište asocijacije. 335 |