DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 100     <-- 100 -->        PDF

smo se zadržali u šumama grada Züricha gdje nam je upravitelj tih šuma ing.
Oldani vrlo detaljno objasnio njihovo gledanje na ulogu prigradskih šuma i način
gospodarenja u njima.


Pošto šume imaju mnogostruku funkciju u životu čovjeka, vrlo je interesantno
i poučno upoznati se sa stavovima jedne visokocivilizovane zemlje i njenih stručnjaka
na mjesto šume i šumarstva u savremenom svijetu. Polazna tačka prema
kojoj se okreće društvo u razvijenim i visokocivilizovanim zemljama jest pitanje
uslova života u velikim urbanim cjelinama. I pored sve velike pažnje koja se u
tom pitanju poklanja u Švicarskoj, njihove statistike su zabilježile da u posljednje
vrijeme naglo opada broj stanovnika u njihovim najvećim gradovima. Za šest godina
(od 1970. do 1976. godine) broj stanovnika je opao u Zürichu od 427.000 na


388.000 tj. za 9,13%. a u Bazelu za 9,85»/o, u Ženevi za 11,42°/», u Bernu za 8,58%,
a u Lozani za 1,47°/». To je tendencija bježanja od velikih urbanih sredina zagađenih
svim mogućim otpadima, materijama skoncentrisane industrije, izduvnim
gasovima automobila, nečistoćama koje prate život ljudi i njihovih domaćinstava
u gusto naseljenim gradskim kvartovima, itd. To je tendencija približavanja, da
ne kažemo vraćanja, prirodi i njenim za život čovjeka prosto nemjerljivim vrijednostima.
Uočavajući tu vrlo indikativnu činjenicu povlačenja iz gradova, u očima
švicarskih ljudi je još više porastao značaj prigradskih šuma kao sredine za odmor
i rekreaciju građana velikih gradova.
Grad Zürich je zauzeo prostranstva u polukrug oko sjevernog dijela Ciriškog
jezera ,u podnožju nekoliko brijegova između kojih vijugaju dvije rijeke — Limmat
i njena pritoka Sil (Sihl). Sva brda u okolici grada su pokrivena izvanredno
lijepim, njegovanim i otvorenim šumama koje zauzimaju oko 2.200 ha (otprilike
jednu četvrtinu ukupne površine cijeloga grada). Šume pripadaju raznim vlasnicima:
grad Zürich — 1.050 ha (48%), kanton Zürich 11%>, Konfederacija Švicarske
93/o, razne korporacije 18%>, privatni vlasnici 14%. Sve ove šume, bez obzira na vlasništvo
,u osnovi su, u pogledu gospodarenja, rukovođene istim principima na koji
utiče uprava šuma grada Züricha respektirajući život i potrebe ljudi u jednom
velikom gradu.


Rukovodeći se naučnim saznanjima o životu čovjeka i prirode, uprava gradskih
šuma grada Züricha polazi od mnogostruko složene funkcije šume. Šuma nije
samo tvornica drveta iako drvo kao sirovina pokriva brojne potrebe čovjeka i
društva. Mnogostruko značajnije su zaštitne funkcije šume koje se ispoljavaju u
zaštiti voda i zemljišta, zaštiti klime, zaštiti protiv štetnih uticaja imisija, zaštiti
ljudi, naselja i saobraćajnica od odrona i lavina. U njihovim pogledima funkcija
odmora i rekreacije ljudi u prigradskim šumama dolazi neposredno na prvo
mjesto. U današnjim opterećenjima i ugroženosti životne sredine, šuma je postala
jedna od najvažnijih životnih baza čovjeka. Ovakvim opredjeljenjem za korišćenje
prostora šume, Šumarska služba grada Züricha se nije odrekla racionalnog korišćenja
drveta iz šume, ali je svoje planove i metode gospodarenja šumama u punom
smislu podredila potrebama odmora i rekreacije ljudi. Za ovakvu namjenu
šume je potrebno planski i sistematski opremiti uređajima koji omogućuju ugodan
i svestran odmor u njenim prostorima. Prekomjernim i neplanskim opremanjem
i razmještajem uređaja, šuma ne smije postati vašarište i poligon od koga
će ljudi zazirati. Ljudi trebaju u šumi da se u nezagađenoj životnoj sredini s
osjećanjem ugodnosti i uživanja u miru kreću i odmaraju. Za provođenje svoje
namjere, Uprava ciriških šuma ima svoj poseban tzv. Plan korišćenja funkcije
šume (Waldfunktionsplan), koji se od naših standardnih šumsko-gospodarskih os


506