DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 101 <-- 101 --> PDF |
nova bitno razlikuje. U planu se ne respektuje samo privredna (proizvodna) funkcija šume, nego sve komponente njene složene funkcije među kojima naglašeno mjesto zauzima odmor i rekreacija ljudi. U njihovom planu korišćenja funkcije šume za odmor i rekreaciju ljudi sagledane su dvije grupe pretpostavki koje je potrebno zadovoljiti. U pitanju je prije svega osnovna opremljenost, koja iziskuje prije svega dovoljno gustu mrežu šumskih puteva i šetnih staza, zatim dovoljan broj parkirališta i prostora za ostavljanje automobila na periferiji šume, pošto je šetnja automobilima kroz ove šume zabranjena. Ovim osnovnim pretpostavkama nužno se pridružuju uređaji za opskrbu vodom građana (kaptirana izvorišta, česme, vodovodne mreže i si.), zatim stalna, dobro raspoređena, aranžirana vatrišta, jer je loženje vatre na drugim, proizvoljnim mjestima u šumi zakonom strogo zabranjeno. Klupe za odmaranje, stolovi, mokri čvorovi i korpe za otpatke na prostorima za odmaranje i svuda pored saobraćajnica također obavezno spadaju u osnovu opremanja prigradskih šuma. Među specijalne uređaje i objekte za opremanje spadaju šumska skloništa (male kućice, otvorene nastrešnice i si.), kružne pješačke staze, staza za detaljnije proučavanje prirode šume, staza za invalidska kolica i razgledni tornjevi. Ovim uređajima pripadaju i sportski objekti za određene sportove — specijalne staze za trčanje, skijaške staze i staze za brzo klizanje i piste za sportove na koturaljkama. U njihovom planu za korišćenje funkcija šume zabilježeno je da opremanje odgovarajućim uređajima za ove svrhe zahtjeva smišljen pristup na duži rok i za šire rekreacione prostore koje može zahvatiti ova namjena korišćenja šuma. Kako i koliko su principijelne postavke plana realizovane u prigradskim šumama grada Züricha mogli smo konstatovati pri razgledanju tih šuma: U šumama koje su u prvom planu okrenute prema rekreaciji ljudi, ima mogućnosti za hodanje i trčanje koliko hoćete, ali nema mjesta automobilskom saobraćaju. »Putovanje bez automobila« to je deviza onih koji zdrave prostore šume žele u punoj mjeri da koriste i poruka onima koji se od automobila teško rastaju. Na lokacijama kuda vode prilazni putevi u šumu uređena su brojna i dovoljno prostrana parkirališta (u ataru ovih šuma ima ih dvadeset) i tu se mora privremeno oprostiti od auta. To je razumljivo, jer se izduvnim gasovima automobila, punim olovnih i drugih štetnih sastojaka, zagađuje i sredina šume, a zbog zagađene atmosfere u urbanim sredinama, osim ostalog, ljudi i teže šumama. Kretanje — hodanje i trčanje — medicina neprekidno preporučuje ljudima, naročito danas kada srčana oboljenja i oboljenja krvnih sudova masovno pogađaju ljude iz velikih građanskih sredina. Zato su ciriške šume (kao uostalom i sve švicarske šume) isprepletene širokom mrežom komunikacija. Na prostoru od 2.200 ha ciriških šuma izgrađeno je 180 km šumskih puteva i šetnih staza (na 1000 ha šume oko 80 km saobraćajnica) i 10 km putova za konjske jahačke sportove. Za švicarske prilike i norme, to i nije začuđujuće mnogo. U njihovim šumama, u kojima se vrši normalno gospodarenje, čak i u daleko težim orografskim uslovima, u planinskim rejonima, otvorenost šuma negdje dostiže odnos 70 km cesta na 1000 ha šuma. U našim bosansko-hercegovačkim poratnim uslovima samo smo uspjeli na površini šuma bivšeg Fakultetskog šumskog oglednog dobra »Igman« da za 20 godina intenzivnog rada i ulaganja od nule postignemo odnos oko 15 km cesta na 1000 ha šume. U jugoslavenskom prosjeku bio bi veliki uspjeh kada bi se uskoro mreža šumskih cesta približila odnosu 10 km cesta na 1000 ha šuma. |