DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 105 <-- 105 --> PDF |
apel Saveza za moralan i u punom smislu etički odnos ljudi prema prirodi. Komentar im nije potreban, pravila sama za sebe sve kažu. U slobodnom prijevodu njihov tekst glasi: 1. Ne oštećujte drveće ni grmlje! 2. Divite se divlje rastućem cvijeću, ali ga ne berite! 3. Pustite na miru životinje! 4. Preduhitrite (svojim ponašanjem) šumske požare! 5. Ponesite svoje otpatke sa sobom kući! 6. Ne remetite mir prirode! 7. Parkirajte automobil na za to predviđenim prostorima! 8. Ostavite se velikih čišćenja vašeg automobila u prirodi! 9. Poštujte lokalna uputstva i zakonske propise! 10. Ponašajte se kao civilizovani ljudi, svjesni odgovornosti! Dugo sam razmišljao o onome što smo vidjeli u ciriškim šumama. Pitao sam se — možemo li se mi (i trebamo li) iz njihovog primjera nečemu naučiti. Da li Trebević i druge šume i planine u okolini naših velikih industrijalizovanih urbanih aglomeracija mogu u prvom planu služiti potrebama odmora i rekreacije građana? Došao sam do zaključka da mogu i da trebaju. Poštujući naše principe društvenog i ekonomskog sistema, uvažavajući naše uslove poslovanja, privređivanja i raspodjele dohotka, odgovor u cjelini leži u nama, u nama samima — u bazi i na vrhu. Prof. Fazlija ALIKALFIĆ, dipl. Ing. (Prenijeto iz časopisa »ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA«, XXXV — 1981, br. 1—3) PRENIJETO OBOREN »CAR HRASTOVA« Bjelovarski »Šumarski vjesnik«, br. VIII — IX / 1981, pod gornjim naslovom saopćava: »U šumskim predjelima Grabik odjel 34a g. j . Daruvarske prigorske šume oboreno je ovog proljeća stablo, koje je s pravom od žitelja obližnjih sela nazivano ´carem hrastova´.« Riječ je o lužnjakovu stablu čiji je promjer u prsnoj visini iznosio 154 cm. Ukupna masa stabla bila je oko 15 m*. Pored trupca... izrađeno je 12 prm ogrjeva. Trupac je dug 310 cm a opseg mu je iznosio 475 cm, tako da u njemu ima 5,76 m3 mase. Inače saznali smo od predstavnika DIK »Papuk«, trupac neće ići u redovnu pilansku obradu već će iz njega biti načinjena skulptura povodom 90- godišnjice DIK »Papuk«. »´Car hrastova´ bio je već oko 7 puta doznačivan za sječu, ali vjerojatno iz nekih sentimentalnih razloga nisu ga sjekači posjekli. Sada, kada se radilo o dovršnom sijeku, i ´caru´ je došao kraj« (iako je mirne duše mogao ostati kao spomenik prirode i uzor mladom naraštaju; međutim, ako će trupac poslužiti kao izradu skulpture, spomen na njega bit će zacijelo dugotrajniji). Pred stotinu godina u Šumarskom listu (sv. IV/18 82, str. 215) zabilježena je također sječa jednog »cara«. Taj se nalazio u Budimačkom srezu Šumarije D. Miholjac i bio je star 246 godina. Na visini od 2,6 m iznad zemlje izbrojena su 234 goda, a na 16 m 21-1; promjer na 2,6 mm iznosio je 152 cm, a na 16 m 124 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 106 <-- 106 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Mihovil Gračanin i Ljudevit Ilijanić UVOD U EKOLOGIJU BILJA Knjiga Uvod u ekologiju bilja čiji su autori sveučilišni profesori dr Mihovil Gračanin i dr Ljudevit Ilijanić izdana je 1977. godine u »Školskoj knjizi«, u okviru serije Moderna biologija. U svom uvodu Gračanin skromno navodi da je knjiga — kratak uvod u ekologiju biljaka — s čime se, dakako, ne slažemo jer su u njoj obrađeni gotovo svi problemi koji ulaze u područje zanimanja biljne ekologije. Veći dio knjige napisao je Gračanin. Ilijanić je obradio Biotske odnose kao ekološke faktore, ali i sam Gračanin. napominje da je Ilijanić vrlo intenzivno surađivao u obradi čitavog rukopisa (napomene, sugestije, sređivanje bibliografskih podataka, pomoć oko redakcije djela) i da bi bez njegove pomoći ovo djelo teško ugledalo svjetlo dana. Knjiga je podjeljena u dva velika poglavlja — Sfere života i Značenje i djelovanje ekoloških faktora. Sfere života obuhvaćaju atmosferu, hidrosferu, litosferu i pedosferu, dok su ekološki faktori raščlanjeni u više poglavlja i potpoglavlja. Knjiga ima 318 stranica od čega se u 116 stranica obrađuju životne sfere, a ostale 22 stranice obuhvaćaju ekološke faktore. U tekstu ovog djela navode auri 476 literaturnih izvora od kojih se 78 odnosi na Gračaninove radove (od toga 14 s drugim autorima). Osim svojih radova autori citiraju preko stotinu domaćih autora. Ovaj podatak govori o činjenici da su u djelu korišćena domaća iskustva iz područja ekologije biljaka, a brojni Gračaninovi radovi koje je koristio u pisanju knjige ukazuju na akcentiranje pe dološke i hranidbene komponente. U djelu su navedeni brojni primjeri koji se odnose na šumsko drveće i šumu, što mu daje posebnu vrijednost i upotrebljivost u ovoj privrednoj grani. Iz čitavog djela izvire Gračaninovo bogato iskustvo i znanje o tlu i ishrani bilja čemu je i posvetio svoj čitav život. Autori daju u uvodu podjelu ekologije bilja i ukazuju na činjenicu da je čovjek jedan od najznačajnijih ekoloških faktora, i da biljke, životinjski svijet i ljudi čine jedan zatvoreni biološki krug što upućuje na usku povezanost biljne, animalne i humane ekologije. U sferama života, atmosfera, hidrosfera i litosfera obrađeni su u granicama dobrih prikaza za njihovo poimanje, dok obrada pedosfere daje odličan uvid u tlo kao ekološki faktor. U ovom poglavlju Gračanin je znalački ali sažeto obuhvatio pedosferu od morfologije do sistematike tala. Značenje djelovanja ekoloških faktora obrađeno je u potpoglavljima: Zakoni djelovanja ekoloških faktora, Stanišni fakori i odnosi, Biotski odnosi kao ekološki faktori, te Životni oblici biljaka. Uz Liebigov i Mitscherlichov zakon o djelovanju biogenih faktoia Gračanin daje svoja dva zakona koji se odnose na ekološke i fiziološke zakonitosti biljaka. Njegovi su zakoni: 1. Zakon razvoja, rasta i proizvodnje biljaka: »Biljke se razvijaju, rastu i proizvode vlastitom energijom uz pomoć tvari i energije vanjskog svijeta«, i 2. Zakoni djelovanja ekoloških faktora: a) »Utjecaj vanjskih (ekoloških) faktora ispoljava se u granicama koje rastu, razvoju i prozvodnji postavljanju unutarnji (genetski) faktori« i b) »Granice rasta, razvoja i proizvodnje kao funkcija ekoloških faktora, određene su ap |