DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 106 <-- 106 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Mihovil Gračanin i Ljudevit Ilijanić UVOD U EKOLOGIJU BILJA Knjiga Uvod u ekologiju bilja čiji su autori sveučilišni profesori dr Mihovil Gračanin i dr Ljudevit Ilijanić izdana je 1977. godine u »Školskoj knjizi«, u okviru serije Moderna biologija. U svom uvodu Gračanin skromno navodi da je knjiga — kratak uvod u ekologiju biljaka — s čime se, dakako, ne slažemo jer su u njoj obrađeni gotovo svi problemi koji ulaze u područje zanimanja biljne ekologije. Veći dio knjige napisao je Gračanin. Ilijanić je obradio Biotske odnose kao ekološke faktore, ali i sam Gračanin. napominje da je Ilijanić vrlo intenzivno surađivao u obradi čitavog rukopisa (napomene, sugestije, sređivanje bibliografskih podataka, pomoć oko redakcije djela) i da bi bez njegove pomoći ovo djelo teško ugledalo svjetlo dana. Knjiga je podjeljena u dva velika poglavlja — Sfere života i Značenje i djelovanje ekoloških faktora. Sfere života obuhvaćaju atmosferu, hidrosferu, litosferu i pedosferu, dok su ekološki faktori raščlanjeni u više poglavlja i potpoglavlja. Knjiga ima 318 stranica od čega se u 116 stranica obrađuju životne sfere, a ostale 22 stranice obuhvaćaju ekološke faktore. U tekstu ovog djela navode auri 476 literaturnih izvora od kojih se 78 odnosi na Gračaninove radove (od toga 14 s drugim autorima). Osim svojih radova autori citiraju preko stotinu domaćih autora. Ovaj podatak govori o činjenici da su u djelu korišćena domaća iskustva iz područja ekologije biljaka, a brojni Gračaninovi radovi koje je koristio u pisanju knjige ukazuju na akcentiranje pe dološke i hranidbene komponente. U djelu su navedeni brojni primjeri koji se odnose na šumsko drveće i šumu, što mu daje posebnu vrijednost i upotrebljivost u ovoj privrednoj grani. Iz čitavog djela izvire Gračaninovo bogato iskustvo i znanje o tlu i ishrani bilja čemu je i posvetio svoj čitav život. Autori daju u uvodu podjelu ekologije bilja i ukazuju na činjenicu da je čovjek jedan od najznačajnijih ekoloških faktora, i da biljke, životinjski svijet i ljudi čine jedan zatvoreni biološki krug što upućuje na usku povezanost biljne, animalne i humane ekologije. U sferama života, atmosfera, hidrosfera i litosfera obrađeni su u granicama dobrih prikaza za njihovo poimanje, dok obrada pedosfere daje odličan uvid u tlo kao ekološki faktor. U ovom poglavlju Gračanin je znalački ali sažeto obuhvatio pedosferu od morfologije do sistematike tala. Značenje djelovanja ekoloških faktora obrađeno je u potpoglavljima: Zakoni djelovanja ekoloških faktora, Stanišni fakori i odnosi, Biotski odnosi kao ekološki faktori, te Životni oblici biljaka. Uz Liebigov i Mitscherlichov zakon o djelovanju biogenih faktoia Gračanin daje svoja dva zakona koji se odnose na ekološke i fiziološke zakonitosti biljaka. Njegovi su zakoni: 1. Zakon razvoja, rasta i proizvodnje biljaka: »Biljke se razvijaju, rastu i proizvode vlastitom energijom uz pomoć tvari i energije vanjskog svijeta«, i 2. Zakoni djelovanja ekoloških faktora: a) »Utjecaj vanjskih (ekoloških) faktora ispoljava se u granicama koje rastu, razvoju i prozvodnji postavljanju unutarnji (genetski) faktori« i b) »Granice rasta, razvoja i proizvodnje kao funkcija ekoloških faktora, određene su ap |