DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 106     <-- 106 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Mihovil Gračanin i Ljudevit Ilijanić


UVOD U EKOLOGIJU BILJA


Knjiga Uvod u ekologiju bilja čiji su
autori sveučilišni profesori dr Mihovil
Gračanin i dr Ljudevit Ilijanić izdana je
1977. godine u »Školskoj knjizi«, u okviru
serije Moderna biologija. U svom uvodu
Gračanin skromno navodi da je knjiga —
kratak uvod u ekologiju biljaka — s čime
se, dakako, ne slažemo jer su u njoj
obrađeni gotovo svi problemi koji ulaze
u područje zanimanja biljne ekologije.


Veći dio knjige napisao je Gračanin.
Ilijanić je obradio Biotske odnose kao
ekološke faktore, ali i sam Gračanin. napominje
da je Ilijanić vrlo intenzivno
surađivao u obradi čitavog rukopisa (napomene,
sugestije, sređivanje bibliografskih
podataka, pomoć oko redakcije djela)
i da bi bez njegove pomoći ovo djelo
teško ugledalo svjetlo dana.


Knjiga je podjeljena u dva velika poglavlja
— Sfere života i Značenje i djelovanje
ekoloških faktora. Sfere života
obuhvaćaju atmosferu, hidrosferu, litosferu
i pedosferu, dok su ekološki faktori
raščlanjeni u više poglavlja i potpoglavlja.
Knjiga ima 318 stranica od čega
se u 116 stranica obrađuju životne sfere,
a ostale 22 stranice obuhvaćaju ekološke
faktore. U tekstu ovog djela navode auri
476 literaturnih izvora od kojih se 78
odnosi na Gračaninove radove (od toga
14 s drugim autorima). Osim svojih radova
autori citiraju preko stotinu domaćih
autora.


Ovaj podatak govori o činjenici da
su u djelu korišćena domaća iskustva
iz područja ekologije biljaka, a brojni
Gračaninovi radovi koje je koristio u pisanju
knjige ukazuju na akcentiranje pe


dološke i hranidbene komponente. U djelu
su navedeni brojni primjeri koji se odnose
na šumsko drveće i šumu, što mu
daje posebnu vrijednost i upotrebljivost
u ovoj privrednoj grani. Iz čitavog djela
izvire Gračaninovo bogato iskustvo i znanje
o tlu i ishrani bilja čemu je i posvetio
svoj čitav život.


Autori daju u uvodu podjelu ekologije
bilja i ukazuju na činjenicu da je čovjek
jedan od najznačajnijih ekoloških
faktora, i da biljke, životinjski svijet i
ljudi čine jedan zatvoreni biološki krug
što upućuje na usku povezanost biljne, animalne
i humane ekologije.


U sferama života, atmosfera, hidrosfera
i litosfera obrađeni su u granicama
dobrih prikaza za njihovo poimanje, dok
obrada pedosfere daje odličan uvid u tlo
kao ekološki faktor. U ovom poglavlju
Gračanin je znalački ali sažeto obuhvatio
pedosferu od morfologije do sistematike
tala.


Značenje djelovanja ekoloških faktora
obrađeno je u potpoglavljima: Zakoni
djelovanja ekoloških faktora, Stanišni
fakori i odnosi, Biotski odnosi kao ekološki
faktori, te Životni oblici biljaka. Uz
Liebigov i Mitscherlichov zakon o djelovanju
biogenih faktoia Gračanin daje
svoja dva zakona koji se odnose na ekološke
i fiziološke zakonitosti biljaka. Njegovi
su zakoni: 1. Zakon razvoja, rasta
i proizvodnje biljaka: »Biljke se razvijaju,
rastu i proizvode vlastitom energijom
uz pomoć tvari i energije vanjskog
svijeta«, i 2. Zakoni djelovanja ekoloških
faktora: a) »Utjecaj vanjskih (ekoloških)
faktora ispoljava se u granicama koje
rastu, razvoju i prozvodnji postavljanju
unutarnji (genetski) faktori« i b) »Granice
rasta, razvoja i proizvodnje kao funkcija
ekoloških faktora, određene su ap