DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 107 <-- 107 --> PDF |
solutnim ekološkim minimumom svih biogenih i apsolutnim ekološkim maksimumom svih ekoloških faktora uopće.« Iz ovih zakona se vrlo jednostavno uočava da se potencijalna genetska svojstva drveće ne mogu postići bez vanjskih ekoloških faktora. Najopširnije potpoglavlje koje obuhvaća stanišne faktore i odnose (147 stranica) obrađuje temperaturu, svjetlo, vodu, vjetar, tlak, bioelemente, stimulativne i nocidne faktore, radioaktivne elemente, reakciju, koncentraciju hranjivih otopina, fertilizatore, pesticide i prirodne ekostimulcide. Biogeni stimulativni i nocidni faktori obrađuju se iscrpno u ovom potpoglavlju, dok su dijelom obrađeni i u pedosferi. U odjeljku o vodi Gračanin daje svoju podjelu kserofita u eukserofite, parakserofite, koju za naše šumarske potrebe smatramo prikladnom. U podnaslovu Štetno djelovanje prekomjerne vlažnosti tla Gračanin upozorava na vrlo složene ekofiziološke probleme u staništima nizinskih šuma te piše — »da nije višak vode uzrokom ugi ŠUMSKO GOSPODARSTVO U prikazu publikacije »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960 — 1980«, objavljenom u prošlom broju Šum. Lista, navedeno je, da su »Zbornik o stotoj obljetnici Šumarstva Jugoistočne Slavonije« izdale SOUR »Slavonska suma« i ŠG. Slavonski Brod. Ing. Zv. Koščević iz Vinkovaca poslao je Uredništvu ispravak, da izdavači Zbornika nisu bile imenovane organizacije nego C e n t a r za zna nstveni rad Vinkovci u suradnji sa Šumskim gospodarstvima Vinkovci i Slavonski Brod. banja nekih fanerofita na poplavljenim terenima, već prije svega drugi ekološki faktori, kojih se intenzitet mijenja zbog hidromorfizacije tla, a i različita reaktivnost drveća na te promjene«. Gračanin dalje navodi »da višak C02 može djelovati na podzemne organe još štetnije od nedostatka slobodnog kisika.« U poglavlju Biotski odnosi kao ekološki faktori Ilijanić je odnose među organizmima obradio u podnaslovima Mutualizam,. Komenzalizam, Parazitizam, Predacija, Antibioza i Kompeticija. Ovo poglavlje dano je vrlo sažeto, ali usprkos tome dobro obrađuje biotske faktore. U podnaslovu Kompeticija prešturo je obrađena njena raznolikost koja se ispoljava u šumskim ekosistemima. Na kraju rezimiramo da knjige Gračanina- Tlijanića: Uvod u ekologiju bilja može poslužiti kao dobra podloga za upoznavanje s problematikom ekoloških zakonitosti u šumskim ekosistemima, te je preporučujemo studentima šumarstva i šumarskim stručnjacima koji se bave biološkom komponentom šumarstva. Prof, dr B. Prpić DELNICE 1960— 1980.(2) »Stotu obljetnicu«, nastavlja Ing. Koščević, »nije obilježila ´Slavonska šuma´«, već samo njezini dijelovi i to: Šumsko gospodarstvo ´Hrast´ Vinkovci i Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod, koji su siijednici, odnosno gospodare najvećim dijelom šuma o kojima je riječ u navedenom Zborniku. Naime, SOUR ´Slavonska šuma´ ima u svom sastavu i šumska gospodarstva Osijek, Našice i Podravsku Slatinu, koja nisu na terenu Jugoistočne Slavonije«. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 108 <-- 108 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA RADOVI INSTITUTA ZA ŠUMARSTVO I LOVNA ISTRAŽIVANJA JILOVIŠTE — STRNADY br. 56. i 57 — 1980) 1. U br. 56. nalaze se ovi radovi: Lokvenc, T.: Utjecaj stanišnjih uslova na sklapanje kultura (str. 7—29) U raznim oblastima ČSR analizirane su kulture smreke, omorike i običnog bora, osnovane kao pogonske, i provedena istraživanja u cilju, da se utvrdi vrijeme sklapanja krošanja stabala u kulturama razne gustoće odnosno koja bi gustoća sadnje bila potrebna da se kultura (sastojina) sklopi za traženo vrijeme. Istraživanja su provedena u sastojinama na raznim bonitetima metodom mjerenja prirasta grana prvoga reda. Chroust, L.: Oblik debla i veličina krošanja kod uzgoja smrekovih sastojina u odnosu na štete uzrokovane snijegom i vjetrom (str. 31—52) Na području Orlickih gora u smrekovim mladićima periodički nanosi štete snijeg i vjetai. Da se utvrdi odnos između građe stabala, veličine krošanja i statičke otpornosti stabla i veličine štete u toku 20 godina pratio se taj odnos u sastojinama bez proreda i u sastojinama koje su proređivane. Utvrđeno je, da je vjetroloma bilo najviše u onom dijelu sastojine koja je bila zahvaćena uzgojem najjačeg stupnja. P a f e z , J .: Utjecaj prorede na razvoj sastojinske strukture pokusnih prorednih ploha u razdoblju 1962—1977. (str. 53—67) U radu su prikazani rezultati istraživanja na deset stalnih pokusnih ploha u borovim sastojinama promjena koje na staju proređivanjima na razne načine i izvedeni su praktički zaključci. Machaniček, J.: Rentgenografija u šumarskom sjemenarstvu (str. 69-80) U radu su prikazani rezultati istraživanja o mogućnosti primjene rentgenske metode utvrđivanja klijavosti sjemena. Za sjeme jasena uspješno se primjenjuju rentgenska kontrastna metoda, a za bukvu naprotiv bez upotrebe kontrastnog sredstva. P r u d i č , Z .: Uz problematiku raznih testova u oplemenjivanju brzorastućih listača (str. 81—94) U radu je vrednovana problematika ranih testova za prognoze (rane dijagnostike) budućeg visinskog razvoja i to: a) upoređivanju raznih potomstava, b) selekcije unutar potomstava i populacija, c) individualnog odabiranja. Pouzdana prognoza uzajamnog rasta raznih potomstava jasike je moguća u dobi 4—5 godina. Povoljnija je primjena ranih testova kod selekcije unutar potomstava. Najotežaniji je rani test za visinski rast kod individualnog odabiranja. Za rješavanje problematike ranih testova kod oplemenjivanja jasike pokazali su se valjanim rezultati izračunavanja koeficijenata korelacije prema redosljedu i grafovi izrađeni na osnovi principa »Dwightove kofrekvencije «. Slodičak, M.: Inkompatibilnost cijepova i podloge duglazije (str. 95—100) Ugibanje cijepova na četirima izučavanim sjemenskim plantažama, osnovanim u godinama 1960—1963. kretalo se od 50 do 60%. Za testiranje kasne inkompatibilnosti bila su 1975. godine nacjepljena 31 klona na 483 podloge — sadnice i u godini 1977. 10 klonova na 548 podloga -sadnica. Rezultati anatomskih testova su pokazali, da pojava inkompatibilnosti za |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 109 <-- 109 --> PDF |
visi o cijepljenom klonu kod cijepljenja na genetički jedinstvenu podlogu. Rezultati su ovisili o kombinaciji podloga-cijep i bili su u cijeloj skupini s identičnim cijepovima i podlogama isti. Materna, J. — Khout, R .: Sorpcija sumpornog dioksida šumskim humusom (str. 111—127) Studija je utvrdila, da sorpcija sumpornog dioksida površinom humusa ima ekološko značenje. Sorpcija SOa površinom humusa je bitno niža nego sorpcija mineralnim tlom. Znatne su razlike između sorpcije SO2 pojedinim strukturnim elementima humusa. Pokusi obilježenim SO2 su utvrdili, da SO2 može prodrijeti u humusni sloj sve do dubine nekoliko centimetara. Intenzitet i brzina sorpcije je očito ovisno o vlažnosti humusovog sloja. U turbulentnoj atmosferi brzina sorpcije raste. Ryskovä, L.: Vrednovanje upotrebivosti nekoliko metoda za upoređivanje svojstava raznih vrsta smreka (str. 129138) Za bliže karakteriziranje unutarnjeg stanja igličja bodljikave smreke (Picea pungens), koja je smatrana kao vrsta otporna prema utjecaju imisija, bila je iskušana sa nekoliko jednostavnih metoda, koje bi mogle dopuniti sliku tokova kod njezinih asimilacionih organa. Na materijalu četiriju vrsta smreka kontrolnih i imisijama nejednako izloženih određivan je klorofil a, b, sadržaj škroba, površinskih voskova, suhe tvari, zamućenosti i mjerenja vodljivosti vodenog izluška igličja. Utvrđene su razlike stanja igličja između bodljikave smreke i igličja obične smreke te drugih vrsta. Lochman, J. i Rednovä, E.: Skupne smjernice za daljnji uzgoj u oblasti na uzgoj jelena u Krušnoj Gori — Istok (str. 139—158) Porast industrijskih imisija i njihov negativan utjecaj na opstanak smrekovih sastojina zahtijeva i izvanredne mjere. Papkar ska divljač je prirodan sastavni dio u toj oblasti ali u provođenju opsežnih radova otežava obnovu sastojina, pa je nužno u prijelazno vrijeme smanjiti njihovo brojno stanje. U radu je prikazana sadanja situacija i predložene su mjere da se smanje štete od divljači. Najveća pažnja posvećena je jelenskoj divljači. Za lopatara i muflona preporučen je kvalitetniji uzgoj a za srne mozaično snižavanje stanja u područjima s najvećim zadacima obnove. F a n t a , B .: Rasprostranjenost divljači i ostale funkcije šume (str. 159—185) Kako su štete koje prouzrokuje divljač u šumskim sastojinama, i usprkos visokih troškova zaštite, stalno značajno visoke smanjenjem kvalitete drva, utvrđeno je brojno stanje divljači. Sva divljač preračunata je na jelensku i predočeno njezino rasprostranjenje na kartama. Utvrđeno je, da najviše divljači, osobito jelenske, živi u područjima s produkcijom najkvalitetnijih drvnih sortimenata. Stoga su za intenzivan i kvalitetan uzgoj divljači odabrana područja u kojima nije maksimalna produkcija drva ali vodeći računa da ne budu ugrožene i ostale važne funkcije šume. K f e č e k , J .: Prognoza utjecaja sječe šuma na promjenu količine vode maloga porječja (str. 197—211) Bilančna analiza desetogodišnjeg rasporeda mjerenja padavina i otjecanja, provedenog po V. Zelenom (Institut za melioriacijska istraživanja Zbraslav) na dva djelomična porječja eksperimentalnog objekta Červik u Moravskosleskim Beskidima. Na dijelu porječja A je bio realiziran tekući program golim sječama na pruge, dio porječja B je ostavljen kao kontrolni. Za ovaj eksperimenat su bile utvrđene zavisnosti utjecaja veličine godišnjih sječa i povećanje količine vode porječja u godini, koja slijedi nakon zahvata (14), kao i zavisnosti vremenskog razvoja pada ovoga povećanja nakon zahvata (15), (16). Time je omogućeno ra |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 110 <-- 110 --> PDF |
suđivanje o prognozi razvoja godišnje količine vode porječja u ovisnosti na planiranu sječu. 2. Br. 57. sadrži: Lok vene, T.: Utjecaj deformacija korjenovih sistema sadnica u omotima na njihovu morfogenezu i rast kultura (str. 7—23) U kulturama u starosti od 1—14 godina su bili analizirani korjenovi sistemi sadnica smreke i običnog bora posađenih u polietilenovim vrećicama i tresetno celuloznim lončićima i korjenovi sistemi biljaka uzgojenih metodom Kopparfors. Rezultati su pokazali različit utjecaj pojedinih omota na korjenove sisteme. Omoti, koji ne dozvoljavaju prorašćivanje korjenja (polietilenove vrećice, metoda Kopparfors) djeluju na rast korjenja negativno i tako pogoršavaju kvalitetu osnovanih kultura. Osobito nepovoljno se pokazuju kod običnog bora, koji za razliku od smreke ne stvara adventivno korjenje. U kulturama osnovanim sadnicama uzgojenim u tresetno celuloznim lončićima nisu bile zapažene izrazitije deformacije korjenovih sistema sadnica u kulturama. Mračck, Z.: Kvalitativni razvoj juvenilnih smrekovih šuma nastalih iz kultura osnovanih raznih gustoća (str. 25—53) Vrednovanje kvalitativnog razvoja smrekovih mladika u periodu prvih petnaest godina njihova života obuhvatilo je analizu uginuća, visinskog i debljinskog prirasta, vanjske kvalitete stabla i kvrgavosti. Rezultati dobiveni na pet istraživačkih ploha sa šest varijanata gustoće kultura u granicama 10.000 do 2.500 sadnica početnog broja pokazuju, da je za postizanje kvalitativno dobrih sastojina nužno osnivati kulture smreke u području hrastovo-bukovog do bukovog pojasa brojem 5000 sadnica, u pojasu jelovo-bukovom do smrekovo-bukovog brojem 4000 sadnica, a n pojasu samih smreka brojem 3000 do 3500 sadnica po ha. Kriegel, H.: Djelovani«» različite dubine sadnje na primanje i rast borovih kultura (str. 55—72) Iz razloga većeg korištenja mehanizacije kod pošumljavanja i problematičnog pridržavanja zahtjevane dubine sadnje pristupilo se istraživanju, kako različita dubina sadnje (od —10,0 cm do +5,0 cm) kod različitog sadnog materijala (1/0, 1/0 PP, 2/0, 3/0, 1/1, 1/2) djeluje na deformaciju korjenja i stabalaca, visinski prirast, produkciju biomase i gubitke uginućem. Rezultati su dokazali, da je različita dubina sadnje izrazito utjecala na učvršćenje sadnica u tlu, na veličinu korjenovih sistema, različite vlažnosti gornjih slojeva tla kao i različite količine zagrnutih grana i broja ogoljenih korjenova. Š i k a, A. — V i n š, B .: Rast dugiazije u šumskim sastojlnama ČSR (str. 73 95) Na 76 istraživačkih ploha osnovanih u raznim područjima ČSR izvršene su detaljne taksacione i biometričke analize rasta duglazije (Pseudotsuga douglasii (Mirb) var. menziesii Franco). Iz rezultata istraživanja proizlazi, da visinski rast duglazije u češkim zemljama odgovara približno rastu duglazije u sjeverozapadnoj Njemačkoj, kako ga karakteriziraju tabele rasta Bergela (1969). Raspon srednjih sastojinskih visina duglazije u starosti 85—95 godina se kretao od 30 do 40 m. Najbolji rast je imala duglazija na staništu vlažnih jelovih i hrastovih bukvika i na svježim jelovim bukvicima i dubravama. U visinskom rastu je pretjecala duglazija smreku na svim praćenim staništima za 7 do 41%. Iz upoređenja produkcije mase duglazije i smreke u uslovima ČSR proizlazi, da je zaliha deblovine na jedan ha kod duglazije u 80 godina prema smreki viša za 100 do 200 m*. P o 1 e n o , Z .: Potencijalna produkcija mješovitih sastojina (str. 97—122) Prema već prije određenoj metodici je bilo na principu regresivne analize ob |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 111 <-- 111 --> PDF |
rađeno i vrednovano 155 kružnih plohu u mješovitim sastojinama smreke i običnog bora na jednom šumskom tipu. Rezultati istraživanja su pokazali, da pojedine veličine rasta imaju u mješovitim sastojinama drugačiji tok nego u čistim sastojinama. Iz toga proizlaze i razlike u potencijalnoj produkciji, koja je bila vrednovana u jedinicama sadržaja mase i vrijednosti. Na istraživanom šumskom tipu imaju mješovite sastojine veću potencijalnu produkciju nego čiste sastojine obiju vrsta. Bio je također predložen optdmalizacioni postupak, koji omogućuje odrediti optimalnu zastupljenost obiju vrsta. P r u d i č , Z.: K pitanju trajnosti produkcije drva u hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju (str. 123—137) U hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju u sedam šumskih oblasti je osnovano 160 istraživačkih ploha, na kojima je praćen utjecaj četinjača na uslove gornjeg sloja tla. Provedenim statističkopedološkim istraživanjem nije bilo dokazano nikak%7o značajno osiromašenje gornjeg sloja tla utjecajem smreke, običnog bora ili ariša. Osim toga je bio kod nasljednjih generacija navedenih vrsta drveća upoređivan debljinski rast dominantnih stabala. Pokazalo se, da je izborom genetski pogodnog sjemena moguće djelovati na pad trajnosti drvne produkcije kod četinjača u ovom stupnju. Dio učešća četinjača s gledišta trajnosti produkcije u kiselom i hranjivom nizu studiranog stupnja iznosi 75%. Bezdech, J.: Promjene vlažnosti sirovih trupaca smreke utjecajem dužine skladištenja (str. 139—151) Studija prati kako rasprostranjenost vlažnosti u trupcu, tako i promjene ove vlažnosti utjecajem dužine skladištenja. Za rasprostranjenost vlažnosti je bio odabran »index vlažnosti«, što je udio individualne vlažnosti u desetinama dužine trupca prema prosječnoj vlažnosti cijeloga trupca. Njezin tok se uspjelo izraziti analitičkim izrazom parabole trećega stupnja u obliku: y = 0,964 — 0,57x h 2,119x2 — l,591xs Kod isušivanja trupaca položenih u sjeni i na suncu je prirodna razlika u padu vlažnosti, koja kod trupaca na suncu u prvih šest mjeseci za oko IO3/« brža, a u daljnjih pola godine se razlika prema gubitku vlažnosti trupaca, koji se isušuju u sjeni još podvostručuje. Ribal, M. — Toufar, J. — Berna š e k, V.: Repelentni spray za zaštitu drveća pred oštećivanjem od divljači (str. 153—168) Suradnjom Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Jilovištu — Strnadima s kolektivom Drachema u Pragu proizveden je bio repelentni spray (proizvodni naziv RAVAR) za zaštitu drveća pred oštećivanjem od divljači. RAVAR se upotrebljava u vrijeme vegetativnog mirovanja za zaštitu terminalnih izbojaka šumskih sadnica od ogrizavanja divljači i za zaštitu debala i grana voćaka od glodanja zečeva i divljih kunića. Na zaštićenim dijelovima raslinja brzo sasušuje d stvara neravnu mjehurastu površinu. RAVAR je moguće upotrijebiti i po mrazu i prskati ga i na mokre biljke; za biljke je potpuno neškodljiv i štita cijelu zimu. U šumarstvu se upotrebljava i za zaštitu sadnica kod sadnje i za zaštitu novopriraslih izbojaka četinjača u vrijeme vegetacije. U upoređenju s repelentima za prskanje koji se primjenjuju ručnim leđnim prskalicama, rad je s njime manje fizički naporan, čistiji j higijenskiji. Lochman, J. — Bendova, E.: Prijedlog mjera u okviru biološke zaštite šumskih kultura i sastojina u oblasti Krušnih Gora (str. 169—182) U Krušnim Gorama se u sadanje vrijeme ostvaruju velike sječe u nastojanju spasiti drvnu masu sastojina, koje odumiru pod toksičnim utjecajem industrijskih ekshalata. S tim su vezani radovi |