DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 110 <-- 110 --> PDF |
suđivanje o prognozi razvoja godišnje količine vode porječja u ovisnosti na planiranu sječu. 2. Br. 57. sadrži: Lok vene, T.: Utjecaj deformacija korjenovih sistema sadnica u omotima na njihovu morfogenezu i rast kultura (str. 7—23) U kulturama u starosti od 1—14 godina su bili analizirani korjenovi sistemi sadnica smreke i običnog bora posađenih u polietilenovim vrećicama i tresetno celuloznim lončićima i korjenovi sistemi biljaka uzgojenih metodom Kopparfors. Rezultati su pokazali različit utjecaj pojedinih omota na korjenove sisteme. Omoti, koji ne dozvoljavaju prorašćivanje korjenja (polietilenove vrećice, metoda Kopparfors) djeluju na rast korjenja negativno i tako pogoršavaju kvalitetu osnovanih kultura. Osobito nepovoljno se pokazuju kod običnog bora, koji za razliku od smreke ne stvara adventivno korjenje. U kulturama osnovanim sadnicama uzgojenim u tresetno celuloznim lončićima nisu bile zapažene izrazitije deformacije korjenovih sistema sadnica u kulturama. Mračck, Z.: Kvalitativni razvoj juvenilnih smrekovih šuma nastalih iz kultura osnovanih raznih gustoća (str. 25—53) Vrednovanje kvalitativnog razvoja smrekovih mladika u periodu prvih petnaest godina njihova života obuhvatilo je analizu uginuća, visinskog i debljinskog prirasta, vanjske kvalitete stabla i kvrgavosti. Rezultati dobiveni na pet istraživačkih ploha sa šest varijanata gustoće kultura u granicama 10.000 do 2.500 sadnica početnog broja pokazuju, da je za postizanje kvalitativno dobrih sastojina nužno osnivati kulture smreke u području hrastovo-bukovog do bukovog pojasa brojem 5000 sadnica, u pojasu jelovo-bukovom do smrekovo-bukovog brojem 4000 sadnica, a n pojasu samih smreka brojem 3000 do 3500 sadnica po ha. Kriegel, H.: Djelovani«» različite dubine sadnje na primanje i rast borovih kultura (str. 55—72) Iz razloga većeg korištenja mehanizacije kod pošumljavanja i problematičnog pridržavanja zahtjevane dubine sadnje pristupilo se istraživanju, kako različita dubina sadnje (od —10,0 cm do +5,0 cm) kod različitog sadnog materijala (1/0, 1/0 PP, 2/0, 3/0, 1/1, 1/2) djeluje na deformaciju korjenja i stabalaca, visinski prirast, produkciju biomase i gubitke uginućem. Rezultati su dokazali, da je različita dubina sadnje izrazito utjecala na učvršćenje sadnica u tlu, na veličinu korjenovih sistema, različite vlažnosti gornjih slojeva tla kao i različite količine zagrnutih grana i broja ogoljenih korjenova. Š i k a, A. — V i n š, B .: Rast dugiazije u šumskim sastojlnama ČSR (str. 73 95) Na 76 istraživačkih ploha osnovanih u raznim područjima ČSR izvršene su detaljne taksacione i biometričke analize rasta duglazije (Pseudotsuga douglasii (Mirb) var. menziesii Franco). Iz rezultata istraživanja proizlazi, da visinski rast duglazije u češkim zemljama odgovara približno rastu duglazije u sjeverozapadnoj Njemačkoj, kako ga karakteriziraju tabele rasta Bergela (1969). Raspon srednjih sastojinskih visina duglazije u starosti 85—95 godina se kretao od 30 do 40 m. Najbolji rast je imala duglazija na staništu vlažnih jelovih i hrastovih bukvika i na svježim jelovim bukvicima i dubravama. U visinskom rastu je pretjecala duglazija smreku na svim praćenim staništima za 7 do 41%. Iz upoređenja produkcije mase duglazije i smreke u uslovima ČSR proizlazi, da je zaliha deblovine na jedan ha kod duglazije u 80 godina prema smreki viša za 100 do 200 m*. P o 1 e n o , Z .: Potencijalna produkcija mješovitih sastojina (str. 97—122) Prema već prije određenoj metodici je bilo na principu regresivne analize ob |