DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 115 <-- 115 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI U KALNIČKIM I ŽUMBERAČKIM ŠUMAMA Ekskurzije članova Društva ITŠDI Zagreb U jesenjim danima, 2. listopada 1980. Šumarija Krašić (Šum. gospodarstvo Karlovac, OOUR Šumarija Krašić) a 16. listopada 1981. Šumarija Križevci (Šum. gospodarstvo »Mojica Birta« u Bjelovaru, OOUR Šumarija Križevci) prihvatile su ekskurzije članova Društva ITŠDI Zagreb. Osnovni motiv tih ekskurzija bio je obilazak glavnih kompleksa šuma tih Šumarija tj. Šumarije u Krašiću na području Žumberka, a Šumarije u Križevcima na području Kalnika. Te šume bile su još od prestanka Vojne Krajine državne i prema tome su u neznatnoj mjeri korišćene za podmirenje na drvu lokalnog stanovništva i obrta a glavnina je sječena industrijskom eksploatacijom tj. za najšire tržište. Međutim, dok je veći dio šuma krašićke Šumarije sječen u naše doba, industrijska sječa na šumama na Kalniku počela je pred više od 100 godina. 1. Petnaestak sudionika ekskurzije do Jastrebarskog dovezli se vlakom, a odavde u Krašić kombijem Šumarije. I obilazak terena obavljen je kombijem, kojim su ekskurzisti na povratku prevezeni u Samobor odakle su se vratili u Zagreb redovnom autobusnom linijom. U sjedištu OOUR-a u Krašiću, nakon osvježenja, direktor Šumarije drug Bozo Radeči ć iznio je plastičnu sliku područja i trajne rezultate svog dugogodišnjeg rada i rada svojih suradnika. U toku ekskurzije drug Radečić informirao nas je i o nekim povijesnim činjenicama iz dalje i bliže prošlosti (NOB-a) kao i o istaknutijim ličnostima našeg političkog i kulturnog života, koje su rođene u Žumberačkom kraju. Površina šuma Šumarije Krašić iznosi 9000 ha, od čega na degradirane sastojine (šikare) otpada cea 2000 ha ili 22´°/o. Područje Šumarije Krašić nalazi se u vrlo razgranatom slivu potoka Sošice s mnoštvo sporednih jaraka, dosta bogatih vodom. U nižim dijelovima prevladava dolomitno stijenje, a u višim vapnenačno s mnogim kraškim karakteristikama. Orografski u istočnom, i nižem, dijelu prevladavaju strme strane s plitkim tlima, danas obraslih uglavnom šikarastim sastojinama a u zapadnom, višim dijelovima ovog brdovitog područja, razvijen je brežuljkasto talasasti reljef s kraškim uvalama, oskudan vodom ali obrastao s vrlo kvalitetnim sastojinama bukve i grupama smreke. To je i granično područje prema SR Slovenije (pa se još i danas nalaze granični stupovi postavljeni za vrijeme Vojne Krajine). Ozbiljniji stručni rad na području ove Šumarije počeo je 1960. godine, odnosno osnivanjem Šumskog gospodarstva Karlovac. To se posebno odnosi na šumsko područje Blaževo brdo kao najizraženiji predjel velike šumske cjeline. Početak intenzivnijeg gospodarenja počinje gradnjom cestovne mreže, kojom je omogućeno 521 |