DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 115 <-- 115 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI U KALNIČKIM I ŽUMBERAČKIM ŠUMAMA Ekskurzije članova Društva ITŠDI Zagreb U jesenjim danima, 2. listopada 1980. Šumarija Krašić (Šum. gospodarstvo Karlovac, OOUR Šumarija Krašić) a 16. listopada 1981. Šumarija Križevci (Šum. gospodarstvo »Mojica Birta« u Bjelovaru, OOUR Šumarija Križevci) prihvatile su ekskurzije članova Društva ITŠDI Zagreb. Osnovni motiv tih ekskurzija bio je obilazak glavnih kompleksa šuma tih Šumarija tj. Šumarije u Krašiću na području Žumberka, a Šumarije u Križevcima na području Kalnika. Te šume bile su još od prestanka Vojne Krajine državne i prema tome su u neznatnoj mjeri korišćene za podmirenje na drvu lokalnog stanovništva i obrta a glavnina je sječena industrijskom eksploatacijom tj. za najšire tržište. Međutim, dok je veći dio šuma krašićke Šumarije sječen u naše doba, industrijska sječa na šumama na Kalniku počela je pred više od 100 godina. 1. Petnaestak sudionika ekskurzije do Jastrebarskog dovezli se vlakom, a odavde u Krašić kombijem Šumarije. I obilazak terena obavljen je kombijem, kojim su ekskurzisti na povratku prevezeni u Samobor odakle su se vratili u Zagreb redovnom autobusnom linijom. U sjedištu OOUR-a u Krašiću, nakon osvježenja, direktor Šumarije drug Bozo Radeči ć iznio je plastičnu sliku područja i trajne rezultate svog dugogodišnjeg rada i rada svojih suradnika. U toku ekskurzije drug Radečić informirao nas je i o nekim povijesnim činjenicama iz dalje i bliže prošlosti (NOB-a) kao i o istaknutijim ličnostima našeg političkog i kulturnog života, koje su rođene u Žumberačkom kraju. Površina šuma Šumarije Krašić iznosi 9000 ha, od čega na degradirane sastojine (šikare) otpada cea 2000 ha ili 22´°/o. Područje Šumarije Krašić nalazi se u vrlo razgranatom slivu potoka Sošice s mnoštvo sporednih jaraka, dosta bogatih vodom. U nižim dijelovima prevladava dolomitno stijenje, a u višim vapnenačno s mnogim kraškim karakteristikama. Orografski u istočnom, i nižem, dijelu prevladavaju strme strane s plitkim tlima, danas obraslih uglavnom šikarastim sastojinama a u zapadnom, višim dijelovima ovog brdovitog područja, razvijen je brežuljkasto talasasti reljef s kraškim uvalama, oskudan vodom ali obrastao s vrlo kvalitetnim sastojinama bukve i grupama smreke. To je i granično područje prema SR Slovenije (pa se još i danas nalaze granični stupovi postavljeni za vrijeme Vojne Krajine). Ozbiljniji stručni rad na području ove Šumarije počeo je 1960. godine, odnosno osnivanjem Šumskog gospodarstva Karlovac. To se posebno odnosi na šumsko područje Blaževo brdo kao najizraženiji predjel velike šumske cjeline. Početak intenzivnijeg gospodarenja počinje gradnjom cestovne mreže, kojom je omogućeno 521 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 116 <-- 116 --> PDF |
postupno otvaranje ovog brdskog područja. Ove bukove šume bile su i prije eksploatirane dosta jakim zahvatom oplodnih sječa, ali se drvna masa tada transportirala zemljanim točilima i vlakama, jer je tada to bio jedini mogući način izvoza. Kako su poslije toga sječine ostale izvan uzgojnih zahvata naselio se korov, razvilo se gusto grmlje i prizemno rašće i onemogućena je prirodna obnova šume. Stoga se pristupilo u prezrelim bukovim sastojinama kombiniranom načinu pomlađivanja tj. prirodnim, gdje su to dozvoljavati uvjeti tla, i umjetnom sjetvom jelovog sjemena i sadnjom smrekovih biljaka. Smreka je unošena uglavnom u vrtače, gdje je zakorovljenje bilo najjače, ali i tlo najdublje i najbolje, pa se mogao očekivati i dobar uspjeh. Tako su se dobile sastojine s 0,7 bukve i 0,3 četinjače, koje se nalaze kao oaze unutar bukovih sastojina. Ovaj način pomlađivanja starih sastojina na ovom području izazvao je među prisutnima živu polemiku koja je završila zaključkom, da on najbolje odgovara tamošnjim prilikama i da treba i ubuduće nastaviti takvim radom. Šumarija radi i na regeneraciji i konverziji degradiranih sastojina, pa su uz ostalo, uzgojene i sastojine crnog bora. S tim zahvatima trebalo bi sistematski nastaviti, ali bi i šira društvena zajednica trebala osiguravati sredstva, jer šuma na tom strmom području, plitkog tla i kamenih inkrusta, ima specifičnu ulogu. Eksurzisti su pogledali u Slapnici — Čunkovoj uvali kamenolom u kojem Šumarija godišnje izradi oko 400000 ms tučenca. Ovo područje nekadanje krašićke komune s naseljima Pribić i Kalje te brojnim zaseocima još je nerazvijeno područje. No povezanost prometnicama, provedena elektrifikacija pružaju i veću mogućnost zaposlenja a na pragu je i preorijentacije poljoprivredne proizvodnje. Određenu ulogu ima i suradnja sa susjednom Slovenijom. Nakon zadržavanja, uz zakusku, u predjelu Vodice, gdje je i planinarski dom, ekskurzija je završila ručkom u Kalju, prvom sjedištu šumarije za ovo područje, gdje smo se rastali s domaćinima kao i predstavnicima Šumskog gospodarstva Karlovac Mr Ivom Mrzi jakom i Ing. Zdravkom Novakom te ing. Matom Čičkom , direktorom OOUR-a Šumarija u Jastrebarskom, prijašnjim šumarskim inspektorom Općine Jastrebarsko. 2. Na ekskurziji u Križevce sudjelovalo je dvanaest članova Šumarskog društva u Zagrebu. Ekskurziju su dočekali i pratili Ing. Ivo Ž g e 1 a, direktor OOUR-a Šumarija Križevci te inženjeri Ivan Đ u r i č i ć, Mladen Rikat i i Anđelko S e r d a r u š i ć. U prvom dijelu ekskurzije s povijesnim presjekom Križevaca i njegove okoline, što nam je bilo omogućeno susretljivošću i iscrpnim izlaganjem kustosa Gradskog muzeje Vlade S r i m š e k a. U muzeju razgledali smo zbirku predmeta nađenih na križevačkom području od najranije pojave čovjeka na ovom području, zatim etnografsku zbirku, iz doba ilirizma i dr. Današnji grad nekad se sastojao od dva dijela: naselja unutar zidina, grada, uglavnom vojnog značaja i naselja izvan zidina (gornji i donji), od kojih se svaki zvao Križevac. Ujedinjenjem unutrašnjeg dijela grada s vanjskim i naziv je promijenjen u Križevce, a od do tada dva grba, svaki s po jednim križićem, izrađen je jedan s dva križa. Križevci su u prošlosti bili i značajno političko mjesto, |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 117 <-- 117 --> PDF |
te se u njemu održavali i hrvatski sabori. Od tih nije se izgubio u zaboravu posebno sabor iz 1397. god., »krvavi sabor«, na kojem je kralj Žigmund opozicione sabornike na čelu sa Stjepanom Lackovićem na prijevaru jednostavno pogubio. Ovaj prizor ovjekovječen je na slici Otona Ivekovića u crkvi sv. Križa (skica za ovu sliku nalazi se u gradskom muzeju). U ovoj crkvi nalazi se i barokni oltar iz 1756. godine, djelo ljubljanskog kipara F. Rooba, jedan od bisera baroknog kiparstva. U gradu obišli smo i mjesto, na kojem je 1860. godine počelo hrvatsko šumarsko školstvo tj. mjesto tada osnovanog Gospodarsko-šumarskog učilišta. Danas se tu nalazi Poljoprivredni institut koji se sastoji od Zavoda za poljoprivredna istraživanja te više i srednje poljoprivredne škole. Okolni park je gotovo bez drveća, koje je bilo srušeno ili teško oštećeno orkanom, koji je zahvatio Križevce ovog ljeta. Na putu za kalničke šume, g. j . Kalnik-Kolača, zaustavili smo se u selu Kalniku te u planinarskom domu Kalnik. U selu Kalnik obišli smo tamošnji vinarski podrum, kojeg su prije cea 45 godina osnovali kalnički vinogradari. Kalnički planinarski dom nalazi se ispod ostatka Kalnik-grada. S terase ispred doma pružaju se prekrasni vidici prema istoku i jugu na pitomi, brežuljkasti, kalnički kraj. Nastavili smo prema lokalitetu Vratno, gdje se nalazi lugarnica u sklopu koje se nalazi i oveća prostorija — dvorana i u kojoj se, kao i u spomenutom planinarskom domu, također može noćiti. Uz autohotne vrste bukve, graba, hrasta livadica ispred lugarnice okružena je i crnogoričnim drvećem. Uz dobar lovački ručak i dobru kalničku kapljicu razvio se nevezan drugarski razgovor o problemima šumarstva ovog kraja. Saznali smo i to, da Šumarija veći dio svog lovišta namjerava ograditi u cilju uzgoja jelena, običnog i lopatara, srna i divljih svinja za komercijalni lov. I danas već dolaze strani lovci na visoku divljač, ali zbog otvorenosti lovišta dogodi se da komadi namijenjeni odstrelu odu u susjedna lovišta, u kojima počesto i zaglave. Ograđivanjem lovišta to bi se izbjeglo, zainteresiranom lovcu osigurao odstrel željenog komada, a Šumariji sigurniji prihod od lova. Nakon toga obišli smo samu gospodarsku jedinicu, posebno da vidimo posljedice ranog snijega u studenome prošle tj. 1980. godine. U pojedinim dijelovima ove gospodarske jedinice sastojine su decimirane. Od oštećenih stabala za sada je za sječu doznačena masa od oko 30000 ms. Ovom doznakom obuhvaćena su ona stabla, koja su bila toliko oštećena da svako čekanje predstavlja čisti gubitak i drvne mase i prihoda. Svako stablo makar i jače oštećene krošnje, ali sa zelenim granama ostavljeno je da nastavi s rastom ili vegetiranjem tj. sjeći će se kada se pokažu znakovi njegovog odumiranja. I ovo je bio jedan od razloga, da su u neotvorene dijelove ove šume građeni putevi. Za sada je otvoreno pitanje obnove oštećenih sastojina, jer će jedan dio svakako trebati ručno pomladiti. Dakle i u obnovu trebat će ulaganja ne samo rada nego i novčanih sredstava. Povratak u Križevce uslijedio je pokraj partizanske bolnice iz NOB-e preko starog krajiškog sela Vojakovac. Tajnik DITŠDI Zagreb Franjo Petrović, dipl. ing. |