DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 120 <-- 120 --> PDF |
ju soli, klorozu vinove loze, simptome nedovoljne prehrane biljaka magnezijem, kalcijem i sumpornom, problem kalcifi kacije i fosfatizacije tala, elektivnu spo sobnost biljaka, dinamiku dušika a tlu, odnos fosfora u tlu i biljci, utjecaj vlaž nosti tla na režim vode u biljci, režim ekološke vode u tlu, veličinu i hod trans piracije fanerofila, ekološki status dušika u tlu na osnovu analize biljnih organa, vodni deficit biljaka, ut jecaj karbamida na stanje aktivnih spojeva dušika u tlu, problematiku fertilizacije tala i druga pi tanja. Prof. Mihovil Gračanin bavio se više od pola stoljeća znanstvenim, i četiri decenija pedagoškim radom, ostavivši iza sebe 139 objavljenih znanstvenih djela i radova i preko 300 recenzija znanstvenih radova objavljenih u domaćih i stranim časopisima. Mnogi koji su čitali njegove radove morali su se zapitati kako je taj golemi rad obavio kad se zna da je bio nastavnik mnogim hiljadama studenata i da je rukovodio ne malim brojem mlađih ljudi u njihovom znanstvenom radu. U jednoj prilici, kad sam ga za bolesti posjetio, sam je odgovorio na to pitanje rekavši »Od kada sam se počeo baviti naučnim radom nije prošao niti jedan dan da nisam barem nešto učinio za svoju znanost. Ja sam svoj posao volio. Rad koji se vrši s ljubavlja nije težak «. I zaista profesoru Gračaninu naučno stvaranje nije bilo samo dnevno zanimanje, ono je za njega bilo najviša duševna potreba. Rođen na selu, gdje je proveo prvih 8 godina života, stekao je prvi obiteljski odgoj o tvrdom životu tog vremena. Nije bilo lako ni u srednjoj školi. Austrijski sistem vršio je pritisak na naše ljude s namjerom da ih što manje završi srednju školu. U generaciji prof. Gračanina od 153 đaka došlo je do mature samo 10. Pripadao je generaciji hrvatske omladine koja je srednju školu završavala pred slom Austrougarske monarhije i koja je u sebi nosila ideale politički kulturno i gospodarski slobodnog hrvatskog naroda u zajednici naših jugoslavenskih naroda. Kako je Austrougarska slomljena, on je, romantičaridealista, uvjeren da agrologija treba biti jedna od najosnovnijih poluga u podizanju ekonomske snage naroda u oslobođenoj zajednici. Pošao je s oskudnim sredstvima na visokoškolske studije u Prag. O tome trenutku svog života je napisao: »Prag nas je dočekao otvorena srca. Gijela Čehoslovačka bila je tada veliko radilište, s bezbrojem oduševljenih pregalaca, na kojem se moglo učiti i naučiti kako treba pomoći domovini. Na sveučilištu smo imali divne profesore, velike prijatelje naših naroda koji su poticali naš prirodni elan i volju za studijem i znanstvenim radom«. Mihovila Gračanina nije trebalo (poticati. Glavna pažnju obratio je agroekogiji a kasnije i fundamentalnim naukama Kad poljoprivredni fakultet nije mogao dati sva potrebna znanja za rad u fiziologiji i pedologiji, potražio je pomoć na prirodoslovnom fakultetu, gdje je učio kod poznatog fizikalnog kemičara prof. Heyrovskog (kasnije Nobelovca) i radio je kod glasovitog fiziologa prof. Nemeca. Tako se M. Gračanin u tim uvjetima u svojoj 25. godini života formira ne samo kao odlično školovan znastveni radnik, već i kao čovjek potpuno predan općem dobra naroda. Rad s kojim se bavio bio je u skladu s njegovim idealima u službi narodu d nikad nije zatajio svoje nazore na svijet i život radi ličnih probitaka. Velikih zasluga ima Mihovil Gračanin za međusobno povezivanje i zajedništvo jugoslavenskih znanstvenika. Primao je otvorenog srca stručnjake i kolege iz svih krajeva naše zemlje. Posebno je mnogo uradio na uzdizanju znanstvenog podmlatka za vrijeme svog desetgodišnjeg službovanja u Skopja. Nadaleko poznati i cijenjen u mnogim znanstvenim krugovima, mnogo je doprinio upoznavanju naših stručnjaka |