DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 121     <-- 121 -->        PDF

sa znanstvenim dostignućima u svijetu.
Bio je istaknuti tumač ruske pedološke
škole.


O međunarodnoj aktivnosti najbolje
govore činjenice. Sudjelovao je aktivno
na različitim međunarodnim skupovima,
Kao u Pragu (1929), Moskvi (1930), Budimpešti
(1934), Oxfordu (1935), Beču
(1937), Dresdenu (1939), Amsterdam (1950),
Berlinu (1957), Procchio na Elbi (1958),
Sevigli (1960). Bio je član različitih međunarodnih
znanstvenih organizacija i
tijela kao: Međunarodnog pedološkog
društva (od 1928), podpredsjednik Komisije
za fiziku tla Međunarodnog pedološkog
društva za period 1935—1940 (Oxford),
podpredsjednik IV Komisije Kongresa
Međunarodnog pedološkog društva
(Amsterdam 1950), član American Society
of Plant Physiologist (od 1957), član Njemačkog
botaničkog društva (od 1957),
član Socitete Europeenne de Culture. Venecija
(od 1960), član Masarykove Akademije
Prace, Prag (od 1932), dopisni član
Československe Akademie Zemedelske,
Prag (od 1936) član Instituta Internacionale
des recherches betteraviese Broxelles
(1932 — 1954), dopisni član Njemačkog
pedološkog društva (od 1957) i član redakcije
Međunarodnog časopisa Agrochimica,
Pisa (od 1957).


Bio je aktivan i neumoran također i
u radu naših znanstvenih i stručnih organizacija
i drugih tijela. Bio je dopisni
član Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti (od 1940—1951), predsjednik
Jugoslavenske sekcije Međunarodnog
pedološkog društva, 1939 — 1940, Urednik
Poljoprivredne znanstvene smotre


Zagreb (1941—1952), glavni urednik znanstvenih
edicija Poljoprivrednog nakladnog
zavoda Zagreb (1947 — 1949), ´urednik
Hrvatske enciklopedije za poljoprivredne
nauke (do 1945), glavni urednik
časopisa Godišen zbornik PMF Skopje,
serija Biologija (do 1964), glavni urednik
Bulletin scientifique Savjeta akademija
nauka SFRJ za SR Makedoniju (1956 —
1964), dekan Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta u Zagrebu (1935 — 36), predsjednik
Hrvatskog prirodoslovnog društva
Zagreb (1943), predsjednik Društva
na biolozite, Skopje (1958). Obavljao je
i druge dužnosti.


Za svoju znanstvenu, stručna, pedagošku
i društvenu djelatnost profesor Gračanin
dobio je značajna javna priznanja
i nagrade. Navodimo Orden bratstva i jedinstva
sa zlatnim vijencem, kojim ga je
odlikovao Predsjednik Tko (1965) »za naročite
zasluge stečene dugogodišnjim radom
na polju nauke, kulture i prosvjete
i za postignute uspjehe na uzdizanju
stFJČnih i naučnih kadrova čime je učinjen
doprinos širenju bratstva i jedinstva
među našim narodima«, te nagradu
za životno djelo Sabora SR Hrvatske.


Mihovil Gračanin jedna je od najizuzetni
jih pojava u naučnom životu Jugoslavije.
Njegovo djelo i život imaju povijesni
značaj za razvitak prirodnih znanost
u Hrvatskoj. Ostavio je trajan primjer,
putokaz i poticaj sadašnjim i budućim
i istraživačima na području pedologije,
ekologije i biljne fiziologije.


VJEČNA MU SLAVA I HVALA!


Dr Jakob Martinović