DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 125 <-- 125 --> PDF |
In memoriam IVICU FRANU 29. VII ove godine sahranili smo u Gospiću diplomiranog inženjera šumarstva Ivicu Frana. Bio je specifična i karakteristična ličnost u šumarstvu Like i za to mu iz srca posvećujem ovih nekoliko redaka. Iako rođen (19. VI) 1921. godine u Vel. Kladuši, bio je od koljena i roda ličkoga i sve što je za svoga vijeka u šumarstvu i struci radio i stvarao, bilo je prožeto izuzetnom ljubavi za dobrobit Like i ličkog šumarstva. Šumarski fakultet diplomirao je 1949. godine u Zagrebu, potom odmah nastupio na poslove šumarstva u Gospiću i Lici, gdje je praktično i ostao do svoje smrti u šezdesetoj godini života. Trideset i dvije godine pronosio je naš Ivica Fran svijetle ideje razvoja i napretka šumarstva i drvne industrije u Lici. Sjećam ga se još kao danas sa prvih velikih sastanaka u Šumskom gospodar stvu »Kapela« Gospić, gdje sam počeo raditi 1951. godine. Pomalo patrijarhalan svojim stilom i srcem, a vrstan poznavalac struke, bio je centar okupljanja svojih kolega šumara i šumarskog osoblja. Poznavao je svoju Liku u detalje, a u pitanjima šumarstva bio je čist, jasan i principijelan — i takav je ostao do svoje smrti. Ivica nije nosio pisane referate, a nije podnosio ni gušenje struke od birokracije i formalizma koji je sve više bujao. On je svoju struku nosio u glavi i srcu i govorio jednostavno, ali za praktičan rad na terenu jasno kao otvorena knjiga. Deset godina bio je upravitelj Šumarija u Lovincu, Perušiću i Pazarištu, sedam godina rukovodio je proizvodnim sektorom u Šumskom gospodarstvu Gospić, tri godine bio je direktor Združenog drvnoindustrijskog poduzeća »Lika« Gospić i pet godina direktor DIP-a Perušić. Posljednjih šest godina bio je inspektor za šumarstvo i lovstvo u općini i Zajednici općina u Gospiću. Volio je šumu — ali posebno se veselio novim pošumljavanjima. Mnoge današnje prekrasne kulture četinjača na ličkoj vrištim i velebitskom području, kao npr. Riđan i Bukovci kod Žira, Oštrac Bok i Marina glava kod Perušića, početak plantaža u Žitniku — i mnoge melioracije niskih šuma u sredogorju — njegovo su djelo zbog kojih mu i šumari i narod toga kraja mogu iskazati i zahvalnost i poštivanje. Gradio je prve velike poslijeratne ceste u Velebitu: za Klementu, Bovan i Begovaču, surađivao na razvoju fazanerije u Gospiću, izgradnji magistralnih šum 531 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 126 <-- 126 --> PDF |
skih cesta u Kremen-Sarajevo na Plješivici i M. Kapeli. Bio je prisutan svemu što se u struci, na područje Like, u zadnja tri decenija poticalo i stvaralo, u gorljivoj težnji da se sačuva zajedništvo šumarstva Like koje se naočigled sviju počelo naglo osipati i topiti. I koliko mu je bila bliža spoznaja njegove bolesti, koja ga je skončala, toliko je sve više trpio i tugovao nad diasporom šumarstva Like, kojemu je šumarstvu ipak posvetio svoje najljepše, a često i najteže, godine života. VIJESTI SASTANAK SEKCIJE ZA UREĐIVANJE SUMA ZAJEDNICE FAKULTETA I INSTITUTA ŠUMARSTVA I PRERADE DRVETA U Titogradu je od 28. rujna do 2. listopada 1981. godine održan sastanak Sekcije za uređivanje šuma zajednice fakulteta i Instituta šumarstva i prerade drveta. Domaćin sastanka Sekcije za uređivanje šuma bili su Biro za uređivanje šuma Crne Gore — Titograd i Savez inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Crne Gore. S aktualnom problematikom učesnike sastanka upoznali su slijedeći referenti: 1. dr Dušan Jović i ing. Branko Mijović: »Planiranje unapređenja i optimalnog korišćenja šuma pri izradi prostornog plana Crne Gore«. 2. prof, dr Dragomir Milojković: »Sistemi gazdovanja visokim šumama Pljev- Ijanskog šumsko-privrednog područja«. 3. ing. Branko Mijović: »Osnovne karakteristike nacionalnog parka Durmitor«. 4. dr Dušan Jović i dr Lazar Tomanić: »Planiranje unapređenja i korišćenja potencijala šuma nacionalnih parkova«. Shrvan teškom bolešću, u posljednjim danima svoje drame, na sterilnim krevetima bolnice Rebro u Zagrebu, žudio je i spominjao da se još jednom nadiše onog zraka i mirisa ličkih šuma i vidi plavetnilo svoga Velebita. I taj divni Velebit, kao simbol njegovog življenja i posljednjih želja, podigao se kao ogromni spomenik nad grobom u koji smo položili mrtvo tijelo našeg vrlog šumara i dragog druga i prijatelja, Ivicu Frana. Karlo Posavec Tijekom rada Sekcije održana je i stručna ekskurzija u nacionalne parkove Lovćen, Biogradska Gora i Durmitor. Učesnici su još obišli i šumske komplekse Kosanicu, Vezišnicu, Ljubišnju i Crne Pode (ŠIK »Velimir Jakić« — Pljevlja). Učesnici sastanka Sekcije su posjetili povijesne spomenike Cetinja, Njegošev mauzolej i manastir Morača — zadužbinu kneza Stefana, sina Vukanovog iz 1252. godine. Učesnici sastanka Sekcije su odlučili da se pospješi budući rad Sekcije organizacijom rada u slijedećim radnim grupama: I Radna grupa za Uređivanje šuma Koordinator: prof, dr Dušan Klepac II Radna grupa za Rast i prirast Koordinator: dr Dražen Cestar III Radna za Dendrometriju — Biometriku — Informatiku Koordinator: izv. prof, dr Ankica Pratt jić Za domaćina slijedećeg sastanka Sekcije za uređivanje šuma izabran je Šumarski fakultet Zagreb. Za predsjednika Sekcije izabran je prof. dr Dušan Klepac. Nikola Lukić, dipl. ing. |