DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Šum, list 105:441—1981.


BILANCIRANI RAZVITAK U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI
JUGOSLAVIJE*


Prof. dr Rudolf SABADI, dipl. ing., dipl. oec.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


SAŽETAK. Na temelju opširnih istraživanja autor zaključuje da
planirani razvitak sadrži mnoge nekonsistetnosti. Upotrebljavajući
razrađene i visoko razvijene metode ekonometrijske tehnike, simulacioni
model ukazuje da najbolje izvozne mogućnosti leže u šumarstvu
i preradi drva, slijedeće mogućnosti daleko zaostaju. Prztpostavivši
liberalniju ekonomsku politiku, temeljenu na odlučujućoj
ulozi udruženog rada, usmjerenjem investicija u šumarstvo i
drvnu industriju, može današnju nepovoljnu situaciju u privredi,
opterećenu negativnom bilancom plaćanja, pretvoriti u djelotvornu
naprednu privredu.


KLJUČNE RIJEČI: Razvitak — Ekonometrijske metode — Bilanca plaćanja.
KEY WORDS: Development — Econometric Methods — Balance of Payment.


UVOD


U »Analizi o mogućnostima i pravcima društveno-ekonomskog razvoja
Jugoslavije za period od 1981. do 1985. godine«, izd. Savezni zavod za društveno
planiranje, Beograd, Br. 129/38, od 29. dec. 1980. predviđena stopa
rasta ukupne privrede će se prosječno godišnje kretati oko 4,5%, industrije
5,0%, izvoza 8,0%, a uvoza 1,0%.


U istoj »Analizi...« predviđena stopa rasta prosječno godišnje u šumarstvu
je 2,0%, pilanskoj proizvodnji i proizvodnji drvnih ploča 4,5%, finalnoj
preradi crva 6,5%, a proizvodnji i preradi papira 4,0%.


Ako se stope rasta date po granama industrije, te ostalim oblastima
projiciraju, dobijamo daleko višu stopu rasta i drugačiju strukturu, od one
koju »Analiza...« navodi. Isto tako nije moguće dovesti u logičan sklad npr.
raspodjelu društvenog proizvoda s projekcijom rasta pojedinih oblasti. Najveći
nedostatak spomenute »Analize ...« međutim je u tomu, što predviđa
da će se razina različitih elemenata finalne potrošnje kretati po dosta neoubičajenim
odnosima. Kako u spletu mjera, predviđenih za ostvarivanje postavljenih
ciljeva nema nijedne koja bi bila do sada nepoznata, a uzevši u obzir
dosta slabu djelotvornost postojećih, teško je očekivati da će se raspodjela


* Referat priređen za jugoslavensko savjetovanje: »BILANCIRANJE KAO
FAKTOR PRODUKTIVNOSTI«, Skopje, 8. i 9. 10. 1981., u organizaciji Privredne
komore Jugoslavije.
427