DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Šum, list 105:441—1981. BILANCIRANI RAZVITAK U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI JUGOSLAVIJE* Prof. dr Rudolf SABADI, dipl. ing., dipl. oec. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. Na temelju opširnih istraživanja autor zaključuje da planirani razvitak sadrži mnoge nekonsistetnosti. Upotrebljavajući razrađene i visoko razvijene metode ekonometrijske tehnike, simulacioni model ukazuje da najbolje izvozne mogućnosti leže u šumarstvu i preradi drva, slijedeće mogućnosti daleko zaostaju. Prztpostavivši liberalniju ekonomsku politiku, temeljenu na odlučujućoj ulozi udruženog rada, usmjerenjem investicija u šumarstvo i drvnu industriju, može današnju nepovoljnu situaciju u privredi, opterećenu negativnom bilancom plaćanja, pretvoriti u djelotvornu naprednu privredu. KLJUČNE RIJEČI: Razvitak — Ekonometrijske metode — Bilanca plaćanja. KEY WORDS: Development — Econometric Methods — Balance of Payment. UVOD U »Analizi o mogućnostima i pravcima društveno-ekonomskog razvoja Jugoslavije za period od 1981. do 1985. godine«, izd. Savezni zavod za društveno planiranje, Beograd, Br. 129/38, od 29. dec. 1980. predviđena stopa rasta ukupne privrede će se prosječno godišnje kretati oko 4,5%, industrije 5,0%, izvoza 8,0%, a uvoza 1,0%. U istoj »Analizi...« predviđena stopa rasta prosječno godišnje u šumarstvu je 2,0%, pilanskoj proizvodnji i proizvodnji drvnih ploča 4,5%, finalnoj preradi crva 6,5%, a proizvodnji i preradi papira 4,0%. Ako se stope rasta date po granama industrije, te ostalim oblastima projiciraju, dobijamo daleko višu stopu rasta i drugačiju strukturu, od one koju »Analiza...« navodi. Isto tako nije moguće dovesti u logičan sklad npr. raspodjelu društvenog proizvoda s projekcijom rasta pojedinih oblasti. Najveći nedostatak spomenute »Analize ...« međutim je u tomu, što predviđa da će se razina različitih elemenata finalne potrošnje kretati po dosta neoubičajenim odnosima. Kako u spletu mjera, predviđenih za ostvarivanje postavljenih ciljeva nema nijedne koja bi bila do sada nepoznata, a uzevši u obzir dosta slabu djelotvornost postojećih, teško je očekivati da će se raspodjela * Referat priređen za jugoslavensko savjetovanje: »BILANCIRANJE KAO FAKTOR PRODUKTIVNOSTI«, Skopje, 8. i 9. 10. 1981., u organizaciji Privredne komore Jugoslavije. 427 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 22 <-- 22 --> PDF |
društvenog proizvoda ostvariti u skladu sa željama izraženim u »Analizi...«, koja je poslužila kao temelj za donošenje osnovnih proporcija Društvenog plana razvoja Jugoslavije za razdoblje 1981 — 1985. Planiranu strukturu na početku Plana, tj. 1980. i na kraju Plana 1985. godine smo pokušali uz pomoć podataka iz Plana kontrolirati uz pomoć input-output modela, kojeg smo za tu svrhu izveli, prvo za 1980. iz poslednjeg poznatog za 1976. godinu. Rezultati do kojih smo došli i svodna bilanca cjelokupne privrede je takva da je gotovo nemoguće očekivati niti približna ostvarenja, kako pojedinačnih, tako niti globalnih ciljeva koje si postavlja Plan. To nam nije uspjelo postići niti kada smo input-output strukturu i rezultirajuću svodnu bilancu narodne privrede korigirali uzevši u račun pojedinačne projekcije objekata koji su u različitim fazama izgradnje i koji će stupati u pogon tijekom razdoblja od 1985. godine. Glede bilance plaćanja s inozemstvom Plan razvoja izražen u »Analiza ...« po svemu sudeći ignorira neka svjetska kretanja (stalna tendencija poskupljenja sirove nafte, pooštrenje svjetske energetske krize, krupna strukturna prestruktuiranja privrede u npr. USA, zemljama zajedničkog tržišta i Japanu, rezultirajuća povećanja cijena sirovina iz zemalja u razvoju — pamuka, kave, ruda, itd.). Sve to ne može proći bez odraza na specifičnosti koje se m or a j u odraziti na bilancu plaćanja s inozemstvom naše zemlje. Posebno ako se u nas poduzme malo ili ništa za prestruktuiranje, povećanje proizvodnje i povećanje proizvodnosti rada, o čemu »Analiza...« ne govori ili govori najopćenitije, ne ukazujući gdje i koliko, kako i zašto. Promatrajući međutim kretanja potrošnje uz pomoć ekonometrijskih modela, razvoj tražnje pojedinih grupa proizvoda funkcijama tražnje, dolazimo opet do zaključka, da bi na kraju planskog razdoblja 1981—1985. kriza snabdijevanja kako proizvodnje, tako i potrošnje, ostala ili postala još dubljom. Kvantitativne veličine proizvodnje pojedinih grupa jedva imaju veze jedna s drugom, a sve zajedno po svemu sudeći ne će osigurati skladan razvoj i zadovoljenje potreba za proizvodima svih vidova finalne potrošnje. U takvoj situaciji smo pokušali projicirati što će se desiti s proizvodnjom u šumskoprerađivačkoj cjelini Jugoslavije ako se ona bude doista razvijala kako to pretpostavlja »Analiza...«, a zatim smo pokušali izraditi kako bi se ta reprodukcijska cjelina trebala razvijati, da bi ispunila svoju društvenu i ekonomsku funkciju, a ta je da se u njoj proizvede maksimum proizvoda uz najmanje žrtve. 1. TRAŽNJA KAO JEDAN OD PARAMETARA U PLANSKOM RAZVITKU NARODNOG GOSPODARSTVA Uz stope razvoja predviđene Planom razvoja unutar šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline bi došlo do ozbiljnih nedostataka sirovina u planskom razdoblju, a različiti vidovi finalne potrošnje bi ostali nepodmireni. Pilanska prerada i proizvodnja ploča od drva već danas ima ogromne teškoće oko podmirenja potreba sirovinama. Proizvodnja celuloze također ima nepremostive teškoće oko obskrbe sirovinama i danas se uvozi oko jedan milijun m´ prostornog drva, poglavito četinjača, da bi se zadovoljila današnja intermedijarna tražnja. Ako dodamo da je u nas proizvodnja papira ispod |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 23 <-- 23 --> PDF |
razine već današnje, veoma niske potrošnje, očigledno se postavlja pitanje kako ćemo stajati u bliskoj budućnosti, kada tražnja dalje poraste, za što postoje svi uvjeti? Pri tomu moramo voditi računa, da uslijed energetske krize valja računati s daljim porastom potrošnje drva za gorivo, što će još više smanjiti skromne količine takvog drva za preradu u ploče i papir. Kada bi htjeli da zadovoljimo tražnju koja se očekuje da će biti 1985. godine, stopa rasta proizvodnje šumskoprerađivačke reprodukcije cjeline bi trebala biti oko 10% godišnje, a to bi značilo ne da moramo sjeći 21 — 27 milijuna m» drvne mase već oko 35 milijuna m3. Svima je jasno da to uz postojeće okolnosti niti možemo niti smijemo. Prvo, u veoma kratkom vremenu bismo ostali bez šuma, drugo, pitanje je da li bi povećana sječa bila dovoljno racionalna da dobijemo baš željeni asortiman, ili bi da bi ga postigli, morali sjeći čak i više. Osim svega, kada bi nam upravo i stajala na raspolaganju drvna masa za preradu veća za 50% od današnje, moramo ustvrditi da nismo u stanju uspješno preraditi takvu recimo novu masu, jer za to nemamo kapacitetne niti kadrovske mogućnosti, da bi to uspješno proveli u kratkom vremenu. Prema našim računicama, izvoz 2—5 m3 drvne mase u neprerađenom obliku predstavlja, sa svim međuzavisnim djelovanjima, jedno radno mjesto zaposlenog za cijelu godinu manje. Iz toga bi izašlo da se moramo koncentrirati da preradimo svaki m3 iz naših šuma u gotove proizvode. To uostalom nije saznanje koje je dostupno samo nama, jer zemlje koje nam danas isporučuju drvne sirovine (celulozno drvo), pokazuju sve manje dobre volje da bi to činili i u budućnosti, orijentirajući se na njegovu preradu sämi. Situacija u svijetu glede tražnje za drvom i drvnim proizvodima postaje sve kritičnijom. Drvo i drvni proizvodi spadaju u tzv. proizvode luksuza, kako ih razvrstava teorija potrošnje, budući da svi imaju, osim ogrjeva, elasticitet tražnje u odnosu na realan disponibilni prihod veći od jedinice. Porastom životnog standarda tražnja za drvom i drvnim proizvodima, u nas i u svijetu, unatoč substitutima, raste neproporcinalno, što izaziva i izazvat će do kraja stoljeća ozbiljne manjkove. Iz toga bismo mogli zaključiti, da ako bi ispunili osnovne preduvjete za isporuke finalnih drvnih proizvoda, papira i prerađevina papira, a koji se sastoje u kvaliteti, cijenama i rokovima isporuke, da bi u budućnosti mogli bez ozbiljnih teškoća isporučivati inozemstvu sve za izvoz raspoložive količine. Pri tomu valja voditi računa da je dugoročni trend u prilog izvozne orijentacije, budući da cijene imaju stalnu tendenciju porasta. Taj porast nije nagao poput onoga sirove nafte, osim toga je povremeno izložen sezonskim i godišnjim oscilacijama (celuloza, papir i piljena građa), ali u desezoniranom trendu pokazuje porast koji leži iznad porasta cijena industrijskih proizvoda, a još daleko iznad trenda porasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Izvozne perspektive drva i drvnih proizvoda su daleko najbolje od svih drugih izvoznih alternativa koje ima naša zemlja. Potrebna ulaganja da bi se postigla jedinica izvoza manja su nekoliko puta od slijedeće najpovoljnije alternative: poljoprivrede. Za razliku od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, drvni proizvodi se izvoze danas, a vjerojatno će se to dešavati i u budućnosti, bez restrikcija, što se ne može reći za poljoprivredne pro |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 24 <-- 24 --> PDF |
izvode, budući da svaka od zemalja uvoznica ima veće ili manje probleme vlastite poljoprivrede, čak i bez obzira na to u kojoj su te domaće poljoprivrede insuficijentne kod zadovoljenja domaće tražnje. Za razliku od drva i drvnih proizvoda, proizvodi poljoprivrede i nekih industrija, nisu samo u izvozu problemi opskrbe već često puta i vezani u neku vrstu političkih problema, sa svim implikacijama, na koje izvozna orijentacija naše zemlje na druge osim drvnih proizvoda može naići. Za vjerovati je da drvo i drvni proizvodi ne će takvima nikada postati. Iz toga bi se moglo zaključiti, da bi orijentacija na maksimalno korištenje resursa šumarstva i prerade drva u zadovoljenju rastućih domaćih potreba i u maksimalnom zadovoljenju izvozne tražnje, bila racionalna, ako ne najracionalnija, u odnosu na moguće ostale alternative usmjeravanja razvoja. Uz pretpostavku da će doći do određenih nužnih promjena u načinu privređivanja u nas i stvaranju naglašene motiviranosti za veću proizvodnju, proizvodnost i izvoz, možemo racionalno pretpostaviti da već danas raspolažemo kapacitetnim i kadrovskim mogućnostima, da do 1985. godine udvostručimo izvoz finalnih proizvoda, uz zadovoljenje domaće tražnje, koja će najvjerojatnije biti do 1985. možda čak dvostruka u odnosu na onu iz 1978. godine. Očekivanja da će potrošnja papira u nas porasti s današnje potrošnje od oko 45 kg po glavi stanovnika godišnje na oko 60 kg do kraja 1985. godine postavlja još jedan ozbiljan problem opskrbe sirovinama već danas insuficijentne proizvodnje celuloze i papira. Uzevši u obzir teškoće koje već danas imamo u obskrbi celuloznim drvom, bez poduzimanja sasvim konkretnih mjera za proširenje sirovinske baze problem obskrbe papirom postat će krajem razdoblja toliko ozbiljan, da će vrijednost uvezenog papira iznositi godišnje> koliko se može ocijeniti, koliko stoji podizanje oko četiri tvornice celuloze kapaciteta iznad 400 to/dan bijeljene celuloze. Po- TABLICA 1 SFRJ.1S78.: BILANCA VRSTA PROIZVODA PROIZVOD NJA UVOZ IZVOZ POTROŠNJA Trupci za piljenje, F i L trupci, GOO m3 (a) četinjača (b) listača 3.957 2.803 2k 103 5 W5 3.976 2.k91 Celulüzna drvo i drva za drvne ploče, 000 m3 1.536 986 253 2.269 Drvne ploče000 m3 i furnir 1.172 65 1»»5 1.092 Celuloza, 000 t S05 157 32 730 Papir i karton, 000 t 71Lf 123 80 757 IZVOR: Yearbook of Forest Products, 1961-1972 & 1966-1977, FA0, UN, Rome |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 25 <-- 25 --> PDF |
šumljivanje 100.000 ha brzorastućim vrstama drva kratke ophodnje, s nužnim melioracijama i mrežom putova, ukamaćeno na 25 godina uz 3,5% stoji međutim samo 8,6 milijardi dinara, a moguća proizvodnja materijala među kojem ima i trupaca, pored izvanrednog materijala za celulozu, je oko 22,5 milijuna m3 glavnog prihoda. Još je povoljnije investiranje u konverziju šikara u visoke šume četinjača i listača, s obzirom da se krčenjem šikara može dobiti stanovita količina prostornog materijala za ogrjev i kemijsku preradu drva, odnosno za proizvodnju drvnih ploča. Prema propozicijama Plana razvoja Jugoslavije, izvoz celuloze i papira, s obzirom na sadašnju i još težu buduću nestašicu u nas, nije prema naprijed istaknutom realna, time će teškoće krajem petogodišnjeg razdoblja postati još težima i postoji ozbiljna bojazan da nas to može navesti na nepromišljenost, da bi radi kratkoročnih ciljeva žrtvovali dugoročne — potrajnost šumskih prihoda. TABLICA a S.F.R. JUGOSLAVIJA : Površin ai godišnji šuma , drv prirast; "l n a mas a Površina Drvna ŠUM E u hektarima masa m3 Prirmast 3 UKUPNO 8,687.74.1 983,´+73. 335 21,007.723 OČUVANE ŠUME 5, <+50.152 63*4,008. 8H2 17,515.354 Listača 3,436.620 L21,016.228 9,585.215 Četinjača H57.922 77,655.284 1,544.356 Mješcuite 1,555.61D 335,33H.290 6,435.783 DEGRADIRANE ŠUME 1,703,521 111,012.184 2,439.903 Listača 1,439.599 85,´+02.951 143.219 Četinjača Bft.335 7,055.562 143.219 Mješovite 179.586 17,553.571 356.468 LISNIČHE ŠUME 218.81* L4 7,976.756 209.629 ŠIKARE 1,211.175 29,103.026 663.558 MAKIJE 111.OW 1,377.49= 79.079 _ IZVOR: Statistički bilten, Šumarstvo, Br. 321, SZ3, Beograd, 1554. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 26 <-- 26 --> PDF |
2. SIROVINSKA BAZA I MOGUĆNOSTI POVEĆANJA Unatoč tomu što se nešto preko jedne trećine državnog teritorija Jugoslavije nalazi pod šumama, ne možemo reći da smo neograničeno bogati drvom. U Tablici 2. smo prikazali šumovitost, drvnu masu i prirast, iz kojeg se doduše ne vidi da li nam je što imamo dosta, sve dok ne usporedimo s potrošnjom. U Tablici 1. dajemo pregled proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje pojedinih šumskih sortimenata i najvažnijih sirovina za daljnju preradu, za 1978. godinu. Iz podataka te tablice se vidi da je trenutačno najkritičnija sirovina celulozno drvo, ogrjevno drvo onoliko koliko ga ima je potrošeno, s tim da sasvim sigurno nije zadovoljena cjelokupna tražnja. Pored celuloznog drva alarmantna je stavka celuloza, papir i karton. Sve te stavke zajedno predstavljaju potencijalno rastuće manjkove, s obzirom na očekivan porast potrošnje u nas. Ako bi međutim htjeli ostvariti planove za zadovoljenje domaće tražnje kao i izvozne tražnje, situacija postaje upravo dramatska, jer za takve pothvate danas apsolutno nemamo dosta sirovina, a ne ćemo ih imati niti u doglednoj budućnosti, ne poduzmemo li odmah nešto što bi situaciju ublažilo ili problem riješilo. Ocjenu potreba najvažnijih proizvoda polovinom osamdesetih godina dajemo u Tablici 3, kojoj nije potreban nikakav komentar. TABLICA 3 SFH JUGOSLAVIJA 1385.: Procjena potreba Šumskih i drvnih proizvoda za pokriće domaće i izvozne tražnje VRST A PROIZVOD A Jedinica mjere Količina Pilanski trupci listača Pilanski trupci četinjača Ostali pilanski trupci F i L trupci Celulozno drvo 000 m3 000 m3 000 m3 000 m3 000 rri3 <+.202 5.531 76U 998 2.355 Ogrjevno drvo Piljena grada četinjača Piljena građa listača Furnir 000 m3 000 m3 000 m3 000 rn3 L».972 3.736 2.976 399 Šperploče Panelploče Ploče iverice 000 m3 000 m3 000 m3 186 72 1.295 Namještaj u garniturama 000 gar. kl*5 Komadni namještaj 000 kom. 31. U3 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Prvenstveno bi napori morali biti usmjereni u otvaranje postojećih šuma. Zbog neotvorenosti se u nas siječe neprekidno u pristupačnim šumama, zbog čega velik dio tih šuma više i nisu gospodarske šume, da ne govorimo što znači stalno ulaženje sječom u šume, koja je živa biljna asocijacija. Velika površina degradiranih šuma zaslužuje isto tako pažnju i valjalo bi u njihovu konverziju u visoke šume usmjeriti znatna investicijska sredstva. Sječom i konverzijom tih šuma moguće je u prelaznom razdoblju, bez smanjivanja drvne mase šuma, dobiti znatne količine potrebnih sirovina za preradu, nešto manje za pilansku preradu, a značajne količine drva za ogrjev i kemijsku preradu odnosno preradu u drvne ploče. Uostalom ulaganje u konverziju degradiranih šuma nije u stvari nikakva posebna žrtva — dobija se odmah vrijedan materijal za preradu i postoje mogućnosti da se odmah povećava izvoz. Isto tako valja usmjeravati sredstva u konzerviju šikara u visoko produktivne gospodarske šume, te u podizanje nasada brzorastućih vrsta drva listača i četinjača kratke ophodnje na slobodnim zemljištima, kojih u SFR Jugoslaviji ima mnogo i koja nisu pogodna za poljoprivredu, ili bi pak njihova melioracija stajala previše u odnosu na očekivane poljoprivredne prinose. Ako bi svake godine izvršili pošumljivanje oko 20.000 ha takvim brzorastućim vrstama listača i četinjača, te ako bi svake godine izvršili konverziju 50 — 80.000 hektara degradiranih šuma i šikara, imali bi dovoljno materijala da svake godine podignemo po jednu tvornicu celuloze, koja bi nam u izvozu omogućila izvanredne devizne prihode, a da pri tomu ne bi morali sistemom subsidija stalno vršiti devalviranje vlastitog rada, kao što to činimo u nizu privrednih grana, koje održavamo pošto-poto. Investicijska sredstva u proširenu reprodukciju u šumarstvu nisu niti dugoročna, što se često navodi kao razlog da se zahtjevi šumarstva odgode u neizvjesnost, niti su nerazmjerno skupa. 3. POKUS ZAMJENOM UVOZA U znanstvenim istraživanjima realnih mogućnosti razvoja šumskoprerađivačke industrije u nas izveli smo simuliran pokus zamjene uvoznih količina materijala iz šumskoprerađivačke cjeline iz sadašnjih uvoznih transakcija unutar cjelokupne privrede i došli do zanimljivih rezultata: Ako bi u cijenama 1978. i primijenjeno na odnose 1978. godine zamijenili 2.522,6 milijuna dinara uvoza domaćim izvorima (uz pretpostavku da ih osiguramo — o čemu je bilo riječi u odsječku 2. i uz druge pretpostavke, o čemu će biti riječi u odsječku 4.) postoji mogućnost od polovine 80-tih godina dalje, izvoz šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline dostigne oko 6,0% ukupnog izvoza, što je relativno manje od današnjeg učešća, ali bi takav razvoj dao impuls da odnos uvoz:izvoz cjelokupne privrede od današnjeg 1:0,5 postane 1:1,48. Naravno da tu ima previše pretpostavki, koje je teško ostvariti u kratkom vremenu, ali je pokus vrijedan pažnje, jer bilanciranjem, koje smo vršili u svim ostalim sektorima narodne privrede nismo dobili ni približno tako dobre rezultate. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Imajući u vidu da se promišljenim investicijama u drvnoj industriji mogu uštedjeti značajna sredstva, koja su danas mahom neracionalno uložena, uslijed čega se neiskorištenost kapaciteta povećava, pada proizvodnost rada i sredstava, mogu izvjesna sredstva biti usmjerena u šumarstvo na bazi zajedničkog sudjelovanja u dohotku šumarstva i prerade, zatim štednjom u šumarstvu, koje koristeći monopolni položaj nije stimulirano za veću proizvodnju, već svoje potrebe pokriva stalnim povećanjem cijena, moguće je relativno lako, uz pomoć jeftinih kredita ostvariti značajna ulaganja u proširenje sirovinske baze. Takvo proširenje bi moglo uz određene pretpostavke (odsječak 4.) proizvesti izvanredan poticaj na ravnomjeran razvoj cjelokupne narodne privrede, čime bi bio riješen velik dio sadašnjih problema. Nemamo iluzija da je sve to moguće postići upravo tako kako pokazuju naša istraživanja, već zbog toga što naši ekonometrijski modeli koje smo načinili u istraživanjima, imaju nedostatak da su kruti. S druge strane, kao što smo rekli, ima previše pretpostavaka. No mi smo bar izveli model u kojem smo promatrali međuzavisnost cjelokupne privrede, kao i pojedinačnim bilanciranjem uspostavljali ravnotežu, što se na žalost ne može reći za Plan razvoja Jugoslavije. 4. PRETPOSTAVKE UZ KOJE JE MOGUĆE OSTVARENJE S obzirom na prethodne odluke najviših partijskih foruma, savjetovanja i pripremnih rasprava te zaključaka Kongresa samoupravljača, može se zaključiti da će u ostvarenjima oko formuliranja ekonomske politike postepeno dolaziti do sve većeg i potpunijeg afimiranja udruženog rada kao činitelja privrednog odlučivanja i do postepenog napuštanja vođenja i donošenja mjera ekonomske politike, gdje je sve ili ponajviše odlučeno unaprijed i najčešće izvan udruženog rada. Jedna od pretpostavki da bi se mogli ostvariti rezultati na kojima počiva naš ekonomski model prikazan u prethodnom odsječku (samo ukratko) počiva na tomu, da smo socijalistička zajednica u kojoj je proizvodnja temeljena na društvenom vlasništvu, a da se poslovne odluke moraju potvrđivati na tržištu. Takav samoupravnim, tržišni socijalizam je opravdan ekonomski, on je ujedno najhumaniji vid društvenih odnosa među ljudima. To bi trebalo značiti da će u okvirima globalne politike razvoja, globalno usvojenih načela raspodjele, udruženi rad biti taj koji će na osnovu poznavanja tržišnih prilika, donositi poslovne odluke o proizvodnji, raspodjeli, distribuciji dobara, i on će koristiti prednosti koje donose dobre poslovne odluke, snositi posljedice loših. Udruženi se rad i do danas uvijek postavljao s ciljem da maksimizira dohodak, tj. on je stalno nastojao da optimalizira proizvodnju. U uvjetima koji su međutim omogućavali stalne preraspodjele društvenog proizvoda, koje nisu uvijek počivale na radu i proizvodnosti, rezultat je bio padanje proizvodnosti i padanje proizvodnje. Pored toga su postajale i postoje mogućnosti monopola, koje su dalje doprinosili padu proizvodnosti. Još jedna od posljedica miješanja u poslovne odluke izvan udruženog rada bila je tendencija kratkoročnosti u poslovanju, a to je posljedica, koja |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 29 <-- 29 --> PDF |
se odražava dugo vremena iza kako su prestale djelovati sile koje su je predodredile, i očituje se u sporom prilagođivanju na strukturnu usklađenost koju valja postići kada sistem ekonomskih mjera počne favorizirati dugoročnost, visoku i kvalitetnu proizvodnju i objektivizira mjerila proizvodnosti i raspodjele. S tim se je u modelu računalo. Sistem zaštite domaće proizvodnje danas je elaboriran upravo do absurda. Zaštićeno je sve i sva, i u neku ruku je to bilo kompenzacijom udruženom radu, koji nije imao mnogo toga reći, da bar nije morao, kada već vegetira, strahovati od konkurencije. Zaštita domaće proizvodnje mora biti naglašenija tamo gdje je mnogo međusobno konkurirajućih proizvođača jednog ili substitutnih proizvoda, manja ili nikakva, gdje je broj proizvođača malen ili gdje je samo jedan. Samo slobodna utakmica među samoupravno organiziranim proizvođačima može podslicati veću proizvodnju i proizvodnost rada. Pretpostavka da se to ostvari je da udruženi rad jedini može donositi investicijske odluke, jer ako to u ime njega donese netko drugi, udruženi je rad taj koji snosi posljedice ako su te odluke ekonomski neopravdane, i samoupravljanje postaje negacijom. Slobodno konkurirajući proizvođači, uslijed djelovanja zakona ponude i tražnje na tržištu veoma brzo ograničavaju cijene svojih proizvoda na razinu koja je opravdana s obzirom na društveno potreban rad. Kontrola cijena, izvan udruženog rada, preuzimajući na sebe određivanje cijena, oslobađa udruženi rad odgovornosti za poslovni neuspjeh. Udruženi rad najbolje poznaje tržišne prilike, ukupan volumen tražnje koji mu može pripasti uz određene uvjete. Miješanje na tržištu izvan udruženog rada može doprinjeti samo poremećajima, koji obvezuju da se provode mjere saniranja, otpisivanja poreza, povećanja volumena kredita za određene robe i si., što doprinoi kratkoročnosti u orijentaciji, a kratkoročna tržišna orijentacija doprinosi poslovnim odlukama koje najčešće nisu optimalne, i tako se proces nastavlja u vrtnji koja doprinosi padu društvene proizvodnosti, nicanju neproizvodnih institucija koje bi trebale te probleme rješavati.a sve vodi u dalji pad društvene proizvodnosti. Kada udruženi rad bude na temelju tržišnih prilika, jedini donosio poslovne odluke, problem integracije jugoslavenskog tržišta će se riješiti veoma brzo i povoljno. Najvažnije je dakle osigurati da odluku o investiranju slobodnih sredstava može i mora donijeti jedino udruženi rad, imajući dužnost maksimiziranja dohotka, kao mjerila ispunjenja svoje društvene funkcije. Odluke o investiranju izvan područja gdje se udruženi rad nalazi ne smije prema tomu donositi nitko do udruženi rad, a odnose koji nastaju zajedničkim pothvatima među organizacijama udruženog rada mora na temelju ponude i tražnje regulirati udruženi rad, a ne netko drugi. 5. REZULTATI KOJI BI SE MOGLI POSTIĆI Prema projekcijama društvenog plana razvoja Jugoslavije, te prema pretpostavkama razvoja kako se on kretao do danas i uzevši u obzir činitelje koji su utjecali na kretanja, odnos industrijske proizvodnje prema ostalim djelatnostima, bi se znatno smanjio. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 30 <-- 30 --> PDF |
r- ao co CD tn >-* H ^ (^ w J in ca J H o> w j o <-» aj CM -T .-» u"* 3 o indino -j t> m ~* KI f\ m -J in o E INJ .-( L ö to C n n SS? Jugoslavija ´ Mog ućnosli razvoja u drugoj polovici osamdesetih godine bi se prišlo za mjeni konkurentnog uvoza u šumskopreradjivačkim industrij ejuzen eu|euji eudn>in ZOAZj 16.1.71. 17.^6 16.863 58.283 5.707 3.933 61.2.233 1,137.290 772.120 6.957 tn So cm 3 ** - ÜI 1.5.929 4.1,87 3 0 CM H üT r. CO O H CM CM r-v cn PS čo m i—) in KO *H -*: u) CM r"i ro ca CM o -J o i*o t> -^r m o fO efuzejj w CJ 4 [^ ry LT in tn in BUJBljpaUlJSJUj CM r~ m rj fO 11.31.1 5.392 1.. 07b 371.734 3.462 252.567 0> m tn cn m U3 CM -s CT* tn m uO CM 8 IO 1.932 3.871 6.612 "tlSEij^etafp axe^so CO UD tn m in U3 CM r-4 s CD 3.988 1.0 3.158 179 55 CA+saELjng Efi.iasnpu´t CM » CO r> ro CM r> CO CM a CM „-i a cn ro o -j 24.039 366.678 992.1.32 302 CT> CM fO ro UD a -T a CM CM CT> rO -H o> CT* r* fO r> in cr> m CM -J CM ro m S C^ tn tn J- CM rO elided Epeiajd J ffl J iD rO CO ro CM T BfupCAZTOId ~3 in ro 2Q2 i 305 929 U. 769 15.979 2.U93 tn CD m m tn a «3 ro o 13.575 SAjp spejajd Eu´euij Ega-rđ yxuAjp srupaAz-jojd f spEj3j:d E^suejTd 5.072 2.258 11.Mil ro a a CO a -J" CM rO OJ na c ´U > -H a tn a. —< =3 —< u ro ra ^ ,r a. o a a.n tn o nj "H a -* o . t-, c *-´ < y ra u u rtj u OJ ci m a rj --* oj u u ^ ec ac r^5 d U OJ 1— u a. c o -^ » u .,-* r-. > a s j CD - ra ^-> 1— CL c: rc cn OJ X i— ^^ -3 --H rü "u m ac t/r» — i: o *-» e ** =D --1 ..-< u ui 3 m M ac o 33 OL u. a. O > |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ako bi se ispunile pretpostavke koje smo naveli u odsječku 4. i ako bi usvojili npr. varijantu razvoja koju smo ukratko opisali u odsječku 3. dobili bi optimaliziran razvoj kojeg za 1985. godinu prikazujemo u tablici 4 u obliku input-output modela cjelokupne privrede. Ne treba isticati da bi za industriju to bio novi poticaj da se uključi u međunarodnu podjelu rada, što je moguće međutim samo ako ima visokokvalitetnu proizvodnju, koja je u cijenama konkurentna, te u svim drugim uvjetima, uključujući složenije odnose od kupoprodajnih. Posebno su tu velike šanse kod razmjene sa zemljama u razvoju, iako prema istraživanjima, postoje ozbiljne mogućnosti za razvoj intenzivne razmjene s razvijenim industrijskim zemljama, posebno u Evropi. U Tablici 4 prikazani rezultati istraživanja prikazuju u sektoru »Ostala industrija« sve industrijske grane osim pilanarstva, proizvodnje drvnih ploča, finalne prerade drva, proizvodnje celuloze, papira i prerade papira, koje smo sektore izdvojili zbog posebnog interesa istraživanja realnih razvojnih mogućnosti šumskoprerađivačke reprodukcijske cjeline. U sektoru »Ostale djelatnosti« su osim šumarstva sadržane sve ostale proizvodne djelatnosti osim industrije. Mi smo u istraživanjima međutim ispitali svaku granu posebno, ali prikaz je jednostavniji i pregledniji u manjoj tablici. Na prvi pogled rezultati izgledaju nevjerojatni, što je i razumljivo, ako uvažimo dosadašnje performanse privrede. U Tablici 4 su prikazani rezultati dobiveni iz modela input-output, kombinirani s ekonometrijskim istraživanjima kod predskazivanja razvoja privrede, uzevši u obzir velik broj endogenih i egzogenih varijabli kod formuliranja makromodela. Kod potrošnje su procjene vršene također pomoću funkcija tražnje za osobnu potrošnju, opća potrošanja procjenjivana je kao sastavni dio makro-ekonomskog modela, investicije su također procjenjene iz makromodela, a izvoz je procjenjivan na temelju izvozno-uvoznog input-output modela za neke evropske zemlje te USA, dok su druge procijenjene skupno. 6. OSTALI RESURSI Od ostalih neophodnih resursa koji su na raspolagnju ili ih treba stvarati u šumsko-prerađivačkoj reprodukcijskoj cjelini u prvom redu su kadrovi i njihova stručnost. Kapaciteti u preradi drva, mehaničkoj i kemijskoj, iskorišteni su svega oko dvije trećine, prema nekim ocjenama i niže. Iz toga bi se moglo zaključiti da postojeći stručni kadar isto tako nije u potpunosti iskorišten, da ima mjesta povećanju proizvodnje, izvoza i povećanju proizvodnje, izvoza i povećanju proizvodnosti živog ljudskog rada. Ako bi u kraćem vremenu bile ispunjene pretpostavke koje smo naveli u odsječku 4., pojavit će se najvjerojatnije potrebe za bolje obrazovnim kadrom iz područja dizajna, marketinga, komercijalnih djelatnosti i ekonomista šumara i ekonomista- drvnoindustrijskih stručnjaka, koji su educirani na području ekonomike poslovanja, optimizacije tehnoloških procesa, istraživanja tržišta, razvoja proizvoda i si. Na sreću međutim, kapaciteti naših fakulteta i visokih škola su takvi, da mogu u prvo vrijeme postdiplomskom nastavom, a s vremenom i u dodiplomskoj nastavi obrazovati potrebne kadrove u relativno kratkom 437 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 32 <-- 32 --> PDF |
vremenu, tako da vjerojatno, uz pretpostavku dobre motiviranosti, u kadrovskom pogledu ne bi bilo ozbiljnijih problema da se ostvari ambiciozniji proizvodni, izvozno orijentirani program kakav se ovim radom predlaže. Rekli smo da kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni, pa uz minimalne investicije u modernizaciju i uklanjanje uskih grla, nije nerealno očekivati da se proizvodnja može povisiti, ocjenjujemo do kraja razdoblja, uz nabrojane pretpostavke, čak i dvostruko. Kako je za očekivati da će se velik dio pretpostavaka iz odsječka 4. ostvariti, problem stabilizacije će najvjerojatnije dobiti drugačiju kvalitativnu dimenziju. Naime, pri današnjim uvjetima poslovanja, akcije ka stabilizaciji usmjerene su na smanjenja, npr. investicija, ali ne i na njihovo bolje iskorištenje, za koje postojeći sistem mjera ekonomske politike i raspodjele društvenog proizvoda ne stvara motiviranost. Taj se problem mora riješiti sam po sebi u drugim uvjetima, u kojima udruženi rad ima jedini pravo da donosi poslovne odluke i za njih odgovara, na socijalističkom tržištu. 7. ZAKLJUČAK Šumsko-prerađivačka reprodukcijska cjelina u Jugoslaviji će, zahvaljujući šumovitosti zemlje, rastu tražnje za drvnim proizvodima u svijetu i mogućnostima da u relativno kratkom razdoblju poveća površine pod šumama, otvaranjem šuma komunikacijama, konverzijom degradiranih šuma i sličnim zahvatima, koji ne zahtijevaju nemoguće visoka sredstva, značajno doprinijeti napretku cjelokupne narodne privrede, ubrzanom i stabilnom razvoju. Uz pretpostavke da se shvati da je investicija u proširenje šumskih resursa jedna od najboljih među investicijskim alternativama, takav bi pothvat bio poticajem racionalnom razvoju cjelokupne narodne privrede. Dalja pretpostavka za takvo optimalno postizanje cilja je da se stvori mogućnost da udruženi rad zaista bude jedini činitelj kod donošenja poslovnih odluka, što će stvoriti povoljnu ekonomsku klimu za integraciju cijele zemlje u jedinstveno tržište. LITERATURA: Sab adi, R„ (1978): Analiza ostvarenja investicijske razvojne politike u drvnoj industriji i industriji celoloze i papira, Zagreb, RZDP. S abadi , R., (1979): Drvna industrija u SRH 1976—1985., Zagreb, RZDP. Sabad i R., (1979): Industrija proizvodnje i prerade papira u SRH, Zagreb, RZDP. Sabadi , R., Jakovac , H.: Realne mogućnosti razvitka šumsko-prerađivačke industrije u nas, Zagreb, Bilten ZIDI, 1980, 8(6): 1—95. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 33 <-- 33 --> PDF |
The Balanced Development in Forestry and Timber Industry of Yugoslavia Summar y On the basis of extensive investigations the author concludes that in the planned development there are numerous inconsistencies. Using elaborated and highly developed econometric technique, a simulated model shows that the best export possibilities lay in forestry and timber industry, all the other lagging far behind. Assuming more liberal economic policy, based on the decisive role of the associated labor, by directing investment into forestry and timber industry may turn the present unfavourable economy, burdened by the negative balance of payment, within short time into an efficient and advantageous one. Otok Hvar kod Jelse: alepski bor naseljava se na napuštene vinogradske površine. Intenzivnijim pošumljavanjem ovom vrstom može se za kratko vrijeme proizvesti celulozno drvo na području crnikinih šuma. |