DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 22 <-- 22 --> PDF |
društvenog proizvoda ostvariti u skladu sa željama izraženim u »Analizi...«, koja je poslužila kao temelj za donošenje osnovnih proporcija Društvenog plana razvoja Jugoslavije za razdoblje 1981 — 1985. Planiranu strukturu na početku Plana, tj. 1980. i na kraju Plana 1985. godine smo pokušali uz pomoć podataka iz Plana kontrolirati uz pomoć input-output modela, kojeg smo za tu svrhu izveli, prvo za 1980. iz poslednjeg poznatog za 1976. godinu. Rezultati do kojih smo došli i svodna bilanca cjelokupne privrede je takva da je gotovo nemoguće očekivati niti približna ostvarenja, kako pojedinačnih, tako niti globalnih ciljeva koje si postavlja Plan. To nam nije uspjelo postići niti kada smo input-output strukturu i rezultirajuću svodnu bilancu narodne privrede korigirali uzevši u račun pojedinačne projekcije objekata koji su u različitim fazama izgradnje i koji će stupati u pogon tijekom razdoblja od 1985. godine. Glede bilance plaćanja s inozemstvom Plan razvoja izražen u »Analiza ...« po svemu sudeći ignorira neka svjetska kretanja (stalna tendencija poskupljenja sirove nafte, pooštrenje svjetske energetske krize, krupna strukturna prestruktuiranja privrede u npr. USA, zemljama zajedničkog tržišta i Japanu, rezultirajuća povećanja cijena sirovina iz zemalja u razvoju — pamuka, kave, ruda, itd.). Sve to ne može proći bez odraza na specifičnosti koje se m or a j u odraziti na bilancu plaćanja s inozemstvom naše zemlje. Posebno ako se u nas poduzme malo ili ništa za prestruktuiranje, povećanje proizvodnje i povećanje proizvodnosti rada, o čemu »Analiza...« ne govori ili govori najopćenitije, ne ukazujući gdje i koliko, kako i zašto. Promatrajući međutim kretanja potrošnje uz pomoć ekonometrijskih modela, razvoj tražnje pojedinih grupa proizvoda funkcijama tražnje, dolazimo opet do zaključka, da bi na kraju planskog razdoblja 1981—1985. kriza snabdijevanja kako proizvodnje, tako i potrošnje, ostala ili postala još dubljom. Kvantitativne veličine proizvodnje pojedinih grupa jedva imaju veze jedna s drugom, a sve zajedno po svemu sudeći ne će osigurati skladan razvoj i zadovoljenje potreba za proizvodima svih vidova finalne potrošnje. U takvoj situaciji smo pokušali projicirati što će se desiti s proizvodnjom u šumskoprerađivačkoj cjelini Jugoslavije ako se ona bude doista razvijala kako to pretpostavlja »Analiza...«, a zatim smo pokušali izraditi kako bi se ta reprodukcijska cjelina trebala razvijati, da bi ispunila svoju društvenu i ekonomsku funkciju, a ta je da se u njoj proizvede maksimum proizvoda uz najmanje žrtve. 1. TRAŽNJA KAO JEDAN OD PARAMETARA U PLANSKOM RAZVITKU NARODNOG GOSPODARSTVA Uz stope razvoja predviđene Planom razvoja unutar šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline bi došlo do ozbiljnih nedostataka sirovina u planskom razdoblju, a različiti vidovi finalne potrošnje bi ostali nepodmireni. Pilanska prerada i proizvodnja ploča od drva već danas ima ogromne teškoće oko podmirenja potreba sirovinama. Proizvodnja celuloze također ima nepremostive teškoće oko obskrbe sirovinama i danas se uvozi oko jedan milijun m´ prostornog drva, poglavito četinjača, da bi se zadovoljila današnja intermedijarna tražnja. Ako dodamo da je u nas proizvodnja papira ispod |