DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Prvenstveno bi napori morali biti usmjereni u otvaranje postojećih šuma.
Zbog neotvorenosti se u nas siječe neprekidno u pristupačnim šumama, zbog
čega velik dio tih šuma više i nisu gospodarske šume, da ne govorimo što
znači stalno ulaženje sječom u šume, koja je živa biljna asocijacija. Velika
površina degradiranih šuma zaslužuje isto tako pažnju i valjalo bi u njihovu
konverziju u visoke šume usmjeriti znatna investicijska sredstva. Sječom
i konverzijom tih šuma moguće je u prelaznom razdoblju, bez smanjivanja
drvne mase šuma, dobiti znatne količine potrebnih sirovina za preradu, nešto
manje za pilansku preradu, a značajne količine drva za ogrjev i kemijsku
preradu odnosno preradu u drvne ploče. Uostalom ulaganje u konverziju degradiranih
šuma nije u stvari nikakva posebna žrtva — dobija se odmah
vrijedan materijal za preradu i postoje mogućnosti da se odmah povećava
izvoz.


Isto tako valja usmjeravati sredstva u konzerviju šikara u visoko produktivne
gospodarske šume, te u podizanje nasada brzorastućih vrsta drva
listača i četinjača kratke ophodnje na slobodnim zemljištima, kojih u SFR
Jugoslaviji ima mnogo i koja nisu pogodna za poljoprivredu, ili bi pak njihova
melioracija stajala previše u odnosu na očekivane poljoprivredne prinose.


Ako bi svake godine izvršili pošumljivanje oko 20.000 ha takvim brzorastućim
vrstama listača i četinjača, te ako bi svake godine izvršili konverziju
50 — 80.000 hektara degradiranih šuma i šikara, imali bi dovoljno materijala
da svake godine podignemo po jednu tvornicu celuloze, koja bi nam
u izvozu omogućila izvanredne devizne prihode, a da pri tomu ne bi morali
sistemom subsidija stalno vršiti devalviranje vlastitog rada, kao što to činimo
u nizu privrednih grana, koje održavamo pošto-poto. Investicijska sredstva
u proširenu reprodukciju u šumarstvu nisu niti dugoročna, što se često
navodi kao razlog da se zahtjevi šumarstva odgode u neizvjesnost, niti su
nerazmjerno skupa.


3. POKUS ZAMJENOM UVOZA
U znanstvenim istraživanjima realnih mogućnosti razvoja šumskoprerađivačke
industrije u nas izveli smo simuliran pokus zamjene uvoznih količina
materijala iz šumskoprerađivačke cjeline iz sadašnjih uvoznih transakcija
unutar cjelokupne privrede i došli do zanimljivih rezultata: Ako bi
u cijenama 1978. i primijenjeno na odnose 1978. godine zamijenili 2.522,6
milijuna dinara uvoza domaćim izvorima (uz pretpostavku da ih osiguramo
— o čemu je bilo riječi u odsječku 2. i uz druge pretpostavke, o čemu će
biti riječi u odsječku 4.) postoji mogućnost od polovine 80-tih godina dalje,
izvoz šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline dostigne oko 6,0% ukupnog
izvoza, što je relativno manje od današnjeg učešća, ali bi takav razvoj
dao impuls da odnos uvoz:izvoz cjelokupne privrede od današnjeg 1:0,5
postane 1:1,48. Naravno da tu ima previše pretpostavki, koje je teško ostvariti
u kratkom vremenu, ali je pokus vrijedan pažnje, jer bilanciranjem, koje
smo vršili u svim ostalim sektorima narodne privrede nismo dobili ni približno
tako dobre rezultate.