DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 29     <-- 29 -->        PDF

se odražava dugo vremena iza kako su prestale djelovati sile koje su je predodredile,
i očituje se u sporom prilagođivanju na strukturnu usklađenost
koju valja postići kada sistem ekonomskih mjera počne favorizirati dugoročnost,
visoku i kvalitetnu proizvodnju i objektivizira mjerila proizvodnosti
i raspodjele. S tim se je u modelu računalo.


Sistem zaštite domaće proizvodnje danas je elaboriran upravo do absurda.
Zaštićeno je sve i sva, i u neku ruku je to bilo kompenzacijom udruženom
radu, koji nije imao mnogo toga reći, da bar nije morao, kada već vegetira,
strahovati od konkurencije.


Zaštita domaće proizvodnje mora biti naglašenija tamo gdje je mnogo
međusobno konkurirajućih proizvođača jednog ili substitutnih proizvoda,
manja ili nikakva, gdje je broj proizvođača malen ili gdje je samo jedan.
Samo slobodna utakmica među samoupravno organiziranim proizvođačima
može podslicati veću proizvodnju i proizvodnost rada. Pretpostavka da se
to ostvari je da udruženi rad jedini može donositi investicijske odluke, jer
ako to u ime njega donese netko drugi, udruženi je rad taj koji snosi posljedice
ako su te odluke ekonomski neopravdane, i samoupravljanje postaje
negacijom. Slobodno konkurirajući proizvođači, uslijed djelovanja zakona
ponude i tražnje na tržištu veoma brzo ograničavaju cijene svojih proizvoda
na razinu koja je opravdana s obzirom na društveno potreban rad. Kontrola
cijena, izvan udruženog rada, preuzimajući na sebe određivanje cijena, oslobađa
udruženi rad odgovornosti za poslovni neuspjeh.


Udruženi rad najbolje poznaje tržišne prilike, ukupan volumen tražnje
koji mu može pripasti uz određene uvjete. Miješanje na tržištu izvan udruženog
rada može doprinjeti samo poremećajima, koji obvezuju da se provode
mjere saniranja, otpisivanja poreza, povećanja volumena kredita za
određene robe i si., što doprinoi kratkoročnosti u orijentaciji, a kratkoročna
tržišna orijentacija doprinosi poslovnim odlukama koje najčešće nisu optimalne,
i tako se proces nastavlja u vrtnji koja doprinosi padu društvene proizvodnosti,
nicanju neproizvodnih institucija koje bi trebale te probleme
rješavati.a sve vodi u dalji pad društvene proizvodnosti.


Kada udruženi rad bude na temelju tržišnih prilika, jedini donosio poslovne
odluke, problem integracije jugoslavenskog tržišta će se riješiti veoma
brzo i povoljno. Najvažnije je dakle osigurati da odluku o investiranju slobodnih
sredstava može i mora donijeti jedino udruženi rad, imajući dužnost
maksimiziranja dohotka, kao mjerila ispunjenja svoje društvene funkcije.
Odluke o investiranju izvan područja gdje se udruženi rad nalazi ne smije
prema tomu donositi nitko do udruženi rad, a odnose koji nastaju zajedničkim
pothvatima među organizacijama udruženog rada mora na temelju
ponude i tražnje regulirati udruženi rad, a ne netko drugi.


5. REZULTATI KOJI BI SE MOGLI POSTIĆI
Prema projekcijama društvenog plana razvoja Jugoslavije, te prema
pretpostavkama razvoja kako se on kretao do danas i uzevši u obzir činitelje
koji su utjecali na kretanja, odnos industrijske proizvodnje prema ostalim
djelatnostima, bi se znatno smanjio.