DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. list 105:427—1981 REZULTATI POKUSNE SADNJE BILJAKA ALEPSKOG I PRIMORSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS Mili. i P. MARITIMA Dur.) GOLOG KORIJENA I U POLIETILENSKIM TULJCIMA Mr. Ante TOMAŠEVIĆ, dipl. inž. šum. Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. U radu su iznijeti rezultati pokusne sadnje alepskog i primorskog bora za obje vrste s biljkama golog korijenja (klasična sadnja) i s biljkama uzgojenim u polietilenskim tuljcima. Pokus je pokazao prednost sadnje biljaka uzgojenih u polietilenskim truljcima ne samo po uspjehu primanja nego i po prirastu tokom prvih 5 godina, (op) UVOD Komparativna pošumljivanja klasičnog sadnjom u polietilenskim cijevima obavili smo na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR, šumski predjel »ZATON« 1975. god. Ova istraživanja imala su za cilj da se utvrdi razlika uspjeha pošumnjivanja, odnosno preživljavanja presađenih biljaka te razlike visinskog prirasta u periodu 1975 — 1979. god., dakle kroz razdoblje od pet vegetacijskih perioda. Pokus je postavljen zahvaljujući susretljivosti i razumjevanju ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR, pa ovom prilikom toplo zahvaljujem svim radnim ljudima ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR. Posebno bi zahvalio kolegama šumarskim tehničarima ŠIMI BAKOVIĆU i DUJI TURORU, koji su mi pomagali kod terenskih radova. Kod statističke obrade podataka pomagao mi je kolega ing. NIKOLA LUKIĆ te i njemu zahvaljem na pomoći. Kada govorimo o pošumljivanju krša moramo se podsjetiti da je organizirani rad na tom plemenitom i korisnom poslu započeo još u prošlom vijeku, tj. 7. svibnja 1878. god., kada je u SENJU osnovano »NADZORNIŠTVO ZA POŠUMLJIVANJE KRŠA«. Od tog dana pa sve do današnjih dana ovaj pionirski rad odvijao se vrlo stidljivo, gledamo li to kroz površinu koju smo kroz cijelo jedno stoljeće pošumili. Prema A. HORVATU (6) za 80 godina rada na pošumljivanju krša uspjelo se pošumiti samo 1,05% krša Jugoslavije. Pod predpostavkom da smo i narednih dvadeset godina pošumljivali istim tempom, tada bi smo za 100 godina rada pošumili svega 1,3% krša. Ovaj podatak nam govori da smo za proteklih 100 godina veoma malo |