DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 44     <-- 44 -->        PDF

su kontenjeri sjevernih tehnologija prilagođeni posve drugim klimatskim
uvjetima.



Nameće se potreba da se istraži mogućnost primjene mehanizacije kod
pošumljivanja krša, jer je moderna tehnologija obrade tla na kršu u
poljoprivredne svrhe pokazala da za to postoje mogućnosti.

Pristupiti planskom uzgoju sadnog materijala, primjenom suvremene tehnologije
za industrijsku proizvodnju sadnica.
LITERATURA


1.
Balen , J. Naš goli krš, gospodarska pitanja s naročitim obzirom na pošumljavanje,
Zagreb 1931.
2.
F A 0 : Les methodes de platantions forestieres en zones arides, Roma 1957.
3.
Horvat , A.: Neki problemi i nedostaci pri ipošumljavanju, Narodne država,
ožujak 1948.
4.
Horvat , A.: O gustoći sadnje na degradiranom kršu, napose o alepskom
boru, Šum .list, 1951, str. 8—10.
5.
Horvat , A.: Osvrt na tehniku pošumljavanja degradiranih površina sadnjom
biljaka i perspektive njezinog razvoja. Šum. list, 1961, str. 5—6.
6.
Horvat , A.: Melioracije degradiranih šumskih terena svezak I KRŠ, Zagreb
1965. (skripta).
7.
Jedi o w ski, D.: Tuljci od politetilena za uzgoj sadnica. Šum. list, 1961, br.
1—2.
8.
Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojtuna. Zagreb, 1963.
9.
P i š k o r i ć, 0. Pošumljavanje krša (skripta Srednje šumarske škole za krš
u Splitu), Split, 1957.
10.
Piškorić , O.: Splitski normativi za radove na pošumljavanju krša. Šum.
list 1961, br. 1—2.
11.
Pranjić , A.: Biometrika, (skripta), Zagreb 1979.
12.
Prodan , M.: Forstliche Biometrie, München, 1961.
13.
Steel , G. D. — Torrie , J. H.: Principles and procedures of statistics, New
York 1960.
14.
Š a f a r, J.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1963.
The Results of Experimental Planting Aleppo Pine and Cluster Pine (Pinus
halepensis Mill, and Pinus maritima Dur.) of Naked Roots an in the
Polyethylen Bags


Summary


The author discusses the results of experimental planting Aleppo pine and
Cluster pine (Pinus halepensis Mill, and P. maritima Dur.) of naked roots (the
classic method of planting) and in the Polyethylen bags (containers). The experiment
was carried out according to the principle of »Latin square«. The Cluster
pine was planted under »A« using the classic planting method, and under »C«
in the Polyethylen containers.


Table and figure 1 show the survival of plants, expressed in percentages, in
the time-span 1970 — 1979. Table and figure 2 show an average height increment.
This experiment proved that the survival of plants was more successful and the
height increment bigger in the Polyethylen bags during the first five years.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Iz svega iznijetog može se zaključiti slijedeće:



Analizom varijance latinskog kvadrata vidljiva je velika signifikantna
razlika između tretiranja,

Duncan-ov test nam pokazuje signifikantne razlike između obiju vrsta i
oba načina sadnje, a može se uočiti da je tretiranje C (alepski bor u tuljcima)
dalo najbolje rezultate primljenosti sadnica i visinskog prirasta.
Što se tiče visinskog prirasta alpeskog i primorskog bora (tabela 2. graf.2.)
uočavamo da je visinski prirast najbolji kod alepskog bora sađenog u polietilenskim
cijevima. Posebno pada u oči da je u prve tri godine života očita
razlika između visinskog prirasta biljaka posađenih u polietilenskim cijevima
i biljaka posađenh na klasičan način, s golim žiljem. Nadalje je evidentno,
da su se biljke posađene u polietilenskim cijevima brže snašle u
novoj sredini te da i nakon pete vegetacije prednjače u visinskom prirastu.
U našem pokusu kulminacija visinskog prirasta alepskog bora bila je u čevrtoj
vegetaciji za obje tehnike rada, što je za predpostaviti vezano uz biološka
svojstva ove vrste.


Primorski bor zaostaje u visinskom prirastu kod obe tehnike rada u
odnosu na alepski bor za prvih pet vegetacionih perioda, no međutim iz
našeg pokusa proizlazi da kod ove vrste još nije nastupila kulminacija visinskog
prirasta, što također dovodimo u vezu s biološkim osobinama ove vrste.
I kod primorskog bora tehnika pošumljivanja u polietilenskim cijevima,
kontenjerima, pokazala se je kao bolji način rada i prema postotku preživjelih
sadnica i prema visinskog prirasta. Sigurno je, da će doći do izjednačenja
visinskog rasta obiju vrsta u našem pokusu obzirom na tehniku sadnje,
no za pionirske radove na pošumljivanju krša i uopće za pošumljivanje
od velike je važnosti da baš u prvim godinama života sadnica brzo starta,
jer joj to garantira i veće izglede da se održi na životu u veoma nepovoljnim
klimatskim i edafskim prilikama kakove vladaju na kršu. Ako bi smo se
pitali zašto je to tako, tada možemo reći da biljke sađene u polietilenskim
cijevima (kontenjerima) posađene na teren ne trpe »ŠOK« i ne gube vrijeme
za adaptaciju na nove uvjete sredine. Drugim riječima rast nadzemnog i podzemenog
dijela biljke se ne prekida, što nije slučaj s biljkama sađenim klasičnim
načinom, dakle s golim žilama.


ZAKLJUČCI


Prema dobivenim rezultatima na terenu, te nakon statističke obrade
terenskih podataka možemo izvući i neke zaključke, a to su:



Pošumljivanja na kršu, a sigurno i na drugim terenima, poželjno je vršiti
u kontenjerima, baliranim sadnicama, a izbjegavati sadnju s golim žiljnim
sistemom, tz. klasičnu sadnju.

Iz naših rezultata evidentno je da je postotak preživjelih biljaka posađenih
u poletilenskim cijevima i alepskog bora i primorskog bora daleko
veći od sadnje s golim žilama.
— I razvoj biljaka u visinu za prvih pet vegetacionih perioda nedvojbeno
govori u prilog sadnje u polietilenskim cijevima.



Kako kontenjerska sadnja kod nas zauzima sve više maha, nužno je ispitati,
tj. istražiti, oblik i veličinu kontenjera za područje našeg krša, jer
449




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Prikaz visinskog prirasta po tretiranjima* i redovima


Tablica 5


Tretiranje* Red Tretiranja Sredina
I II III IV ukupno (Tt) Tretiranja


h


A 30,9 30,3 30,9 28,7 120,8 30,20


B 18,7 21,4 22,4 17,7 80,2 20,05


36,8 34,4 35,9 40,3 147,4 36,85


c:
D 22,0 24,3 25,7 26,2 98,2 24,55


446,6 (T)


Tretiranja predstavljaju vrstu drveća i način sadnje.


Analiza varijance
Tablica 6


rt


—i


C


§ ´S


n 3 ß ´S


li


Suma
kvadrata
(SK)


Srednje
kvadratno
odstupanje
(SKO)


rt


Tablični F


3C


ča ** 5 % l°/o


N


C/3 cn


Ukupno 15 680,300
Redovi (blokovi) 3 6,065 2,022 1,11 4,76 9,78
Kolone 3 30,315 10,105 5,53 4,76 9,78
Tretiranja 3 632,950 210,983 115,42 4,76 9,78
Pogreška 6 10,970 1,828


Da bi se ustanovilo koja se vrsta i koji način sadnje signifikantno razlikuju,
proveden je Duncan-ov test. Podaci tog testa nalaze se u tabl. 7.


Duncan-ov test
Tablica 7


ss. M55
rt
M~ rt
O
O ßü 0. of
C — B 16,8 4 2,01 (sig.) 3,12 (sig.)
C — D 12,3 3 1,98 (sig.) 3,04 (sig.)
C — A 6,7 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.)
A — B 10,2 3 1,98 (sig.) 3,04 (sig.)
A — D 5,7 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.)
D — B 4,5 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.)




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 41     <-- 41 -->        PDF

1. i graf 1. prikazujemo postotke preživjelih biljaka za svako tretiranje za
period od pet godina (1975 — 79. god.). U tablici 2. i graf. 2. donosimo
tabelarni i grafički prikaz visinskog prirasta za svako tretiranje, dok u
tablici 3. graf. 3. prikazujemo broj primljenih, odnosno preživjelih, biljaka
za svako tretiranje i za svaku godinu istraživanja.
BROJ PREŽIVJELIH SADNICA U POKUSU PO GODINAMA
Tablica 3


vrsta
godina A B C D


Poč. stanje


III. 1975. 254 253 255 230
1975 201 34 252 230
1976 197 34 250 224
1977 196 32 249 223
1978 196 32 249 223
1979 196 32 249 223


Iz navedenih tabelarnih i grafičkim prikaza uočavamo da je sadnja alepskog
bora u poletilenskim ciljevima (kontenjerima) dala najbolje rezultate,
tretiranje »C«, gdje je broj preživjelih biljaka iznosio 97,2% na koncu
pete vegetacije. Mortalitet je bio vrlo malen i iznosio je tek 2,80%.


Klasična sadnja alepskog bora, tretiranje »A« dala je slabije rezultate
u pogledu preživljavanja zasađenih biljaka. Ovim načinom rada polučili smo
uspjeh od 76,6% na koncu pete vegetacije, dok je mortalitet iznosio 23,40%.


Sadnja primorskog bora u tuljcima omogućila je uspjeh u preživljavanju
posađenih biljaka sa 87,10% na kraju pete vegetacije, dok je mortalitet iznosio
12,90°/o. Tretiranje »D«.


Sadnja primorskog bora na klasičan način tj. s golim žiljem, dala je
vrlo slabe rezultate i tu je preživjelo tek 12,5% na kraju pete vegetacije.
Mortalitet je dakle bio vrlo visok i iznosio je čak 87,50%. Tretiranje »B«.


STATISTIČKA ANALIZA POKUSA U LATINSKOM KVADRATU


Prikaz prosječnog visinskog prirasta po redovima i kolonama


Tablica 4
Red
I II
Kolona
III IV
Ukupno
redovi (Tr)
h
1. 30,9 22,0 36,8 18,7 108,4
2. 21,4 34,4 30,3 243 110,4
3. 25,7 30,9 22,4 35,9 114,9
4. 40,3 17,7 26,2 28,7 112,9
Ukupno
kolone 118,3 105,0 115,7 107,6 446,6
(T0)




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 40     <-- 40 -->        PDF

preživljavanje posađenih biljaka kao i praćenje visinskog razvoja za svako
tretiranje, što je i bila svrha ovog istraživanja.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Nakon petogodišnjih opažanja i mjerenja na terenu dobili smo rezultate
primljenosti, preživjelih sadnica, i njihovog visinskog prirasta. U tablici


Itgtnda:
i
A - klasična, sadnja a laps kog bora
B C
klaaična
sadnja primorskog borasadnja altpskog bora u poliatilanakim
eijevina
E sadnja
primorskog bora u pollstllsnskin
cljsvima

Graf J
ISO


IX


00


«0


0! *7ć 1377 «73 «73




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 39     <-- 39 -->        PDF

VISINSKI PRIRAST
Tabela 2 Graf
2
v v r »t a


godina^ A B C . :: D
1975 6,875 3,950 13,4 75 5,775
1976 25,675 10,925 38,200 15,450
1977 34,100 17,125 42,375 23,700
19 78 48,400 26,975 49,475 30,325
19 79 36,700 31,650 40,9 50 48,000


LEGENDA
A B klasična sadnja alepskog bora
B _ klasične sadnja primorskog bora


-
C = sadnja alepskog bora u polietilanskim cijevima
D = sadnja primorskog bora u polietilenskim cijevima
ih(cm)


Grsf Z


SC


A0


30


20


10


tS75 1975
1976


1ST?
1979


Princip »LATINSKOG KVADRATA« sastoji se u tome da u jednom redu
i koloni ploha jedno tretiranje srećemo samo jednom. Na taj način najbolje
izbjegavamo eventualne nejednakosti tla i druge ekološke čimbenike, te
se predpostavlja da je svako tretiranje imalo podjednake uvjete na terenu.
Ovakav način postavljanja pokusa omogućuje nam uspoređivanje uspjeha




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 38     <-- 38 -->        PDF

POSTOTAK PRIMLJENOSTI SADNICA
Tabela 1


vrsta


godina A B C D
Poč. stanje
III . 1975 0,992 0,988 0,996 0,976
1975 0,785 0,133 0,984 0,898
1976 0,769 0,133 0,976 0,875
1977 0,766 0,125 0,972 0,871
1978 0,766 0,125 0,972 0,871
1979 0,766 0,125 0,972 0,871


LEGENDA
A * klasična sadnja alepskog bora
B « klasična sadnja primorskog bora
C - sadnja alepskog bora u polietilenskim cijevima
D » sadnja primorskog bora u polietilenskim cijevima


i
ioo
inv´

flraf
,o
1
so
...: .
-,—.;;,
.\X
,!
1 ___ 1 _ -i—
.
— -
^ B
;—i—__ »


1975 1976 1977 1978 1979




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 37     <-- 37 -->        PDF

^o vrstna /A^ifTJLtf/LO / ;ČOOOO


/WJsiina saci/ya A A po/ietiiensAim ci/evtma
++ Sadnja pnmorsAo



+
Di. po/ieft/ey>sAtm ct/evi/na oBo 6ar*
TI uoaooooo ++++++++ AA AÄ^AA AA ooooo o o ooeaaooo AAAAAAAA ooooo o o


+ 444 + + +-+
»oeooo AAA A AA AA ooooo o o


4 4 4 4 44+4


© o o o o oeo A A A A.A A A A o o o o o o o


+ + + 4Q+ 4 + 4


.o o «t, v o e A A A ALA A A A ooooo o o


4 4 4 4U+ 4 + 4


oe««co*a AAA AAA AA ooooo o o


44 4 4 + + + +


0*0*000 AAAAAAAA ooooo o o
4+44 4+44


»OOfcOÜO» AA A A A A A A ooooo o o


4 4 44 4 4 44


o o
o o
o o
o o
2o o
o o
O 0
oo
oo
oo
°B°
oo
o O
oo
oo
oo
oo
O 0
oo o o
o o
AAA
AAA
AAA
AA A
AA A
AAA
AA A
AAAAA
AAAAA
AAAAA
AA A A A
ACA A A A
AAAAA
AAAAA
o o o © o
O O o o o
ooooo
o o o o, o
ooooo
o o o o o
o o o o
o o
o ©
o o
o o
o o
c o
o o
4 + 4 + 4 + 4 I-
+ + + + 4 + 4 +
+ +4- + + I+I-
+ + + 4Q4 +!+
++44++4+
4 4 4 + + 4 4 4
4444444+
oo ooooo AAAAAAAA oooooooo 4 + 4444 +4
44
4 4
44
44
34 4
44
+4
4+
4 4 4
4 4 4
4 4 4
4 4D4
+ 4 4
4 4 4
4 + 4
+ + 4
4+-4
4 44
444
444
4+4
+ 4 +
44 4
+ ++
c o o o
O O O O O
9O00000
» o c,o o o
o o o
e e o o o o ooooo ooooo
ooooo
ooooo
ooooo
oo o oo
ooooo
ooooo
ooooo
ooooo
o o
o O
O O
o o
o o
o o
o o
o o
AAAAAAAA AAAAAAAA AAAAAAAA A A A AAA A A AAAAAAAA AAAAA AAA AAAAAAAA AAAAAAAA
AA A&AA A A
AA A4 A A AA
AAAAAAAA
, A A AA.AA A A
^AAAACA A A A
AAAAAAAA
AA AAA A AA
AAAAAAAA
oooooooo
oooooooo
oooooooo
o o o o o o o o
o o o o o o o o
oooooooo
oooooooo
oooooooo
44+444++
44444444
++++++44
4 4 4 4++++
4 4 + + + + + +
++++++++
++++++++
+444++++
ooo« coo
00
« © o o e
»A»O O 6. OOOO
eoee


Kopanje jama i sadnja obavljeni su u proljeće (ožujak) 1975. god.
Odmah nakon sadnje izmjerena je visina svake sadnice, startna visina; visine
sadnice mjerene su i na koncu svake vegetacione periode od 1975—1979.
godine.). Ova mjerenja vršena su u prosincu mjesecu za navedene godine,
a tom prilikom smo ustanovili i koliko je sadnica preživjelo.


Broj promatranih individua u svakom tretiranju dovoljno je velik što
će reći da smo za svaku vrstu i tehniku rada imali zaista veliki broj jedinki,
što ovom istraživanju daje određenu težinu.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 36     <-- 36 -->        PDF

uradili na osvajanju kraških goleti. Kad bi smo uzeli u račun one površine
koje je za protekli period uništio požar, novoosnovane kulture bi se
još više smanjivale.


Razlozi za ovako male osvojene površine na kršu leži u činjenici što
se sve do konca drugog svjetskog rata nije vodilo računa o socijalno-ekonomskim
mogućnostima žitelja krša, te u načinu izvođenja radova na pošum-
Ijavanju.


Prva pošumljivanja, prema broju preživjelih biljaka, bila su vrlo slaba.
U vremenu od 1879. god. do 1918. god. smatralo se velikim uspjehom ako
je od posađenih biljaka preživjelo 30 — 35% (6). Period od 1918. god. do
1945. god., dakle period između dva svjetska rata i ratni period, dao je
nešto bolje rezultate te se uspješnim pošumljivanjem smatralo ako nam je
preživjelo 45 — 50% sadnica. Poratno razdoblje u samom početku također
ima mali postotak preživjelih biljaka i kreće se od 50 — 57%. No šumarski
stručnjaci poratnog vremena usavršavaju tehnologiju rada i uspjeh se kreće
od 70 — 90%. Današnji stupanj tehničko-tehnološkog procesa rada na pošumljivanju
krša garantira nam uspjeh od 90%, pa čak i 100%- ako se koristimo
suvremenim dostignućima naše šumarske znanosti i prakse.


RAD NA TERENU


Pokusnu plohu na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR
postavili smo u šumskom predjelu »ZATON«. Ploha je osnovana na
tipičnom krškom terenu. Ovakav teren možemo svrstati u kategoriju 4 — 5
(10), što će reći da su edafske prilike veoma teške. Površina plohe iznosi
1 ha, dimenzije 100 x 100 m. Ploha je tz. »LATINSKI KVADRAT«, što
nam omogućuje praćenje i statističku obradu podataka. Plan pokusa donosimo
u prilogu, a iz njega se vidi raspored sadnje po vrstama i načinu rada.
Ploha je razdjeljena u 16 jednakih polja na kojima su kopane rupe dimenzija
40 x 40 x 40 cm. U iskopane rupe, prema planu pokusa, sadili smo
alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i primorski bor (Pinus maritima Mill.)
sa sadnicama uzgojenim u polietilenskim cijevima promjera 6,3 cm, a visine
28 cm. Debljina stijenki polietilenske cijevi iznosila je 0,05 mm. Tuljci su
punjeni sa zemljom crvenicom i stajskim gnojem u omjeru 80 : 20. Zemlja
i gnoj dobro su izmješani i tom smjesom punjeni su tuljci. U tim tuljcima,
politetilenskim cijevima, uzgojene su sadnice alepskog i primorskog bora
i u času sadnje bile su stare 1 godinu dana. Iste vrste uzgojene su u rasadniku
na klasičan način, bez tuljaka, te smo s njima izvršili sadnju. Starost
ovih biljaka bila je također 1 godina. Dakle, sadnja na terenu je vršena s
navedenim vrstama na klasičan način i sadnicama uzgojenim u tuljcima. (Vidi
plan pokusa)


Alepski bor sađen je u polietilenskim cijevima, tuljcima, odnosno kontenjerima
i tom tehnikom je zasađeno 255 sadnica, tretiranje »C«. Klasičnom
sadnjom zasađeno je alepskog bora 254 sadnice, tretiranje »A«.


Primorski bor je zasađen u polietilenskim cijevima 250 sadnica tretiranje
»D« i klasično proizvodenim sadnicima 253 biljke tretiranje »B«.
Na cijelom hektaru zasađeno je 1012 biljaka, od čega 1/2 otpada na alepski
bor za druga 1/2 na primorski bor.


442




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Sum. list 105:427—1981


REZULTATI POKUSNE SADNJE BILJAKA ALEPSKOG
I PRIMORSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS Mili. i P. MARITIMA
Dur.) GOLOG KORIJENA I U POLIETILENSKIM TULJCIMA


Mr. Ante TOMAŠEVIĆ, dipl. inž. šum.
Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu


SAŽETAK. U radu su iznijeti rezultati pokusne sadnje alepskog
i primorskog bora za obje vrste s biljkama golog korijenja
(klasična sadnja) i s biljkama uzgojenim u polietilenskim tuljcima.
Pokus je pokazao prednost sadnje biljaka uzgojenih u polietilenskim
truljcima ne samo po uspjehu primanja nego i po prirastu
tokom prvih 5 godina, (op)


UVOD


Komparativna pošumljivanja klasičnog sadnjom u polietilenskim cijevima
obavili smo na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR,
šumski predjel »ZATON« 1975. god. Ova istraživanja imala su za cilj
da se utvrdi razlika uspjeha pošumnjivanja, odnosno preživljavanja presađenih
biljaka te razlike visinskog prirasta u periodu 1975 — 1979. god., dakle
kroz razdoblje od pet vegetacijskih perioda.


Pokus je postavljen zahvaljujući susretljivosti i razumjevanju ŠUMSKOG
GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR, pa ovom prilikom toplo zahvaljujem
svim radnim ljudima ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR. Posebno
bi zahvalio kolegama šumarskim tehničarima ŠIMI BAKOVIĆU i DUJI
TURORU, koji su mi pomagali kod terenskih radova. Kod statističke obrade
podataka pomagao mi je kolega ing. NIKOLA LUKIĆ te i njemu zahvaljem
na pomoći.


Kada govorimo o pošumljivanju krša moramo se podsjetiti da je organizirani
rad na tom plemenitom i korisnom poslu započeo još u prošlom
vijeku, tj. 7. svibnja 1878. god., kada je u SENJU osnovano »NADZORNIŠTVO
ZA POŠUMLJIVANJE KRŠA«. Od tog dana pa sve do današnjih dana
ovaj pionirski rad odvijao se vrlo stidljivo, gledamo li to kroz površinu koju
smo kroz cijelo jedno stoljeće pošumili. Prema A. HORVATU (6) za 80
godina rada na pošumljivanju krša uspjelo se pošumiti samo 1,05% krša
Jugoslavije. Pod predpostavkom da smo i narednih dvadeset godina pošumljivali
istim tempom, tada bi smo za 100 godina rada pošumili svega 1,3%
krša. Ovaj podatak nam govori da smo za proteklih 100 godina veoma malo