DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Za Skupštinu zajednica općina Karlovac sastavljen je informativni program
pošumljavanja na području Šumskog gospodarstva »Karlovac« za razdoblje 1981


— 1985. god. O njemu je vođena rasprava i doneseni zaključci o prihvaćanju programa
(studeni 1981. godine).
b) Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava za proširenu biološku
reprodukciju u okviru Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa prihvaćen
je u svim OOUR-a Šumarskog gospodarstva »Karlovac«.


Temeljem Samoupravnog sporazuma na nivou šumsko-prerađivačkog kompleksa
SR Hrvatske je o proširenoj biološkoj reprodukciji na nivou područja
(Šumsko gospodarstvo Karlovac) koji su, osim šumarstva, potpisali svi korisnici
drvne mase sa našeg područja.


c) Na području Šumskog gospodarstva površina bujadara i vriština i ostalih
neobraslih površina iznosi oko 60.000 ha. One su uglavnom nepogodne za poljoprivrednu
proizvodnju, ali se mogu koristiti za intenzivni uzgoj četinjača. Šumsko
gospodarstvo je u posljetnom periodu podiglo već 3.500 ha kultura četinjača na
bujadarama i vrištdnama. Te kulture već daju prve prihode u sitnoj ob lovini i
celuloznom drvu provođenjem proreda.


Neobrasle površine su većim dijelom pod upravom Skupština općina ili u privatnom
vlasništvu, a manji dio je pod upravom Šumskog gospodarstva. Zbog
toga je u toku jeseni 1980. godine uz pomoć Skupštine Zajednice općina Karlovac
poduzeta akcija evidentiranja tih površina u svim Općinama i donošenju odluka


o njihovoj namjeni. U Općinama su formirane komisije za razgraničenje poljoprivrednih
od šumskih površina. Danas su svi svjesni da tako velike površine ne
mogu dalje ostati neiskorištene.
Teže će biti rješiti pošumljavanje privatnih površina koje čine veće suvisle
komplekse bujadara i vriština ili se nalaze kao enklave i poluenklave unutar
društvenog zemljišta.


Za pošumljavanje privatnih površina postoji nekoliko prijedloga. Najbolje
bi bilo privatnim vlasnicima osigurati sadnice, a da oni sami izvrše pošumljavanje.
Onima koji neće sami pošumiti, trebalo bi to provesti na teret društvenih
sredstava a uz primjenu Zakona o korištenju zemljišta.


Pošumljivanje bujadara i vriština ima i šire značenje, zbog njihovog smještaja
oko rijeke Kupe, Korane, Dobre i Mrežnice. U koliko se te površine počnu intenzivno
pošumljavati zadržale bi se velike količine vode (cea 500 mil. ms) koja za
vrijeme obilnijih kiša ugrožava stanovništvo i ostala dobra. Time bi se izbjegle
i nepotrebne retencije i akumulacije u nizinskim hrastovim šumama.


Za sređivanje pravno-imovinskih odnosa površina namjenjenih za pošumljavanje
Šumsko gospodarstvo »Karlovac« je zaposlilo jednog geometra (novo radno
mjesto).


d) Pošumljavanje na području Gospodarstva počelo je u proljeće prema
postavljenom planu za 1981. god. Računalo se, da će financijska sredstva po Samoupravnom
sporazumu i Društvenom dogovoru biti normalno osigurana. Društveni
dogovor do sada još nije prihvaćen od svih sudionika u dogovaranju, a
Samoupravni sporazum prihvaćen je gotovo od svih sudionika šumsko-prerađivačkog
kompleksa.


478