DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 75 <-- 75 --> PDF |
OBLJETNICE STOGODIŠNJICA PRVOG UDŽBENIKA IZ UZGAJANJA ŠUMA (1881 — 1981) »Svaki hrvatskih šumara, osjeća manje više nevolju mal ne posvemašnog pomanjkanja hrvatskih šumarskih knjiga, ponajpače pako slušatelji kr. nam šumarskog učilišta, pošto nam prema individualnim šumarsko-gospodarskim odnošajem domovine naše u obće težko, i iste njemačko-austrijske šumarske autore usvajati, za učevna pomagala predavanja« piše F. X. Kesterčane k u Predgovoru svoje »Dendrometrije«. A Fr. Čordašić , također u Predgovoru svoje »Nauke o sađenju i gojenju šumah« koju naliku označuje kao »prvi i ponajglavniji dio šumarske znanosti«, piše, da je potaknut na pisanje što »za umno šumarenje treba nam nauke i znanja, — treba da poznamo vriednost i narav šume, kako da se iz nje što veća korist izvadi... pa i želja, da koliko toliko olakšam učenikom na gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, koji, neimajući skoro nikakvih šumarskih knjiigah, puno vremena i truda troše pisanjem učevnih predmeta«. Pisanju udžbenika u ono vrijeme na putu se prepriječila stručna terminologija, jer je, piše Kesterčanek u navedenom Predgovoru, »dosada uobće, hrvatsko šumarsko nazivlje, još slabo obrađeno i nepoznato polje« pa stoga »moli«, da mu »veleštovani čitaoci neupišu u grieh što sam ba bilo i protiv volji osvedočenju pridržavao i u toj knjizi, njeke jur po našim šumarih usvojene nazive, ma isti i ne odgovarali duhu hrvatskog jezika«. »Nauka o sađenju i gojenju šumah« Franje Čordašića, šumarskog izvjestielja Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, izložena je na 203 stranice teksta. Ilustracija nema, a sadrži: Predgovor, Uvod u šumarstvo, str. 1—7; I odsjek: Naravno pomlađivanje šumah, 11—100; II (odsjek): Ručno pomlađivanje šumah, 103—167; i Dodatak, str. 168—203. U Uvodu Čordašić najprije definira šumu kao »svaki oveći, drvećem obrasli prostor«, ali »ako se šuma po pravilih šumarstva goji, ili gaji, zove se gaj«. Dalje definira šumarsku znanost kao »nauke i načela, koja nam valja znati, da možemo sa sumarni svrsishodno postupati, ter ih što bolje upotrebljavati i unovčiti« a »uporabu te znanosti za šumarske poslove zove se šumsko gospodarstvo, iliti šumarenje« te »sve što na nauku i uporabu spada, zove se šumarstvo«. »Neizmjerna važnost šumah«, piše Čordašić, ne sastoji se samo u korišćenju drva i paužitaka (sporednih šumskih proizvoda), nego i u njihovoj ekološkoj važnosti, jer »šume djeluju na uzdržavanje stalna podneblja, uzdržavaju i umna |