DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 85 <-- 85 --> PDF |
konca Prvog svjetskog rata novac osiguravan iz naprijed navedene Krajiške investicione zaklade a kasnije iz Fonda za pošumljavanje krša? A jedan od rezultata rada tog Nadzorništva je današnja pošumljenost Senjske Drage a što se posebno povoljno odrazilo i na niz ekoloških uvjeta tog područja kao i grada Senja. 2. Zašto je povijest šumarstva Hrvatske u ovoj Enciklopediji prikazana tako nenepotpuna i s pogrješkama? Prvi je uzrok nesumnjivo, što pisci ovog teksta (čak njih šestoro!) nisu šumarske struke. Za prvo razdoblje tj. do polovine 18. stoljeća to i ne bi bilo bitno, ali za kasnije je presudno. Presudno bar dok ne bude izdana kompletna povijest hrvatskog šumarstva, koja bi omogućila izradu kraćeg ili dužeg sažetka, koji bi mogao biti manje ili više realan prikaz. Manje ili više, jer i u tom slučaju postoji opasnost da se navede nešto što nije bitno, a ispusti što je značajnije za određene pojave i zbivanja. U svoju obranu autori doduše mogu reći: »Prelistajte novine, ne samo iz prošlosti nego i sadašnjosti, pa ćete vidjeti da se u njima pretežno kude zahvati u šumarstvu, dok je pozitivnih ocjena vrlo malo«. To doduše stoji, ali ne prikazuje pravo stanje. Ne prikazuje pravo stanje, jer se redovno, ne samo o šumarstvu nego uopće, više piše o negativnostima, jer se »pozitivan rad razumije sam po sebi«. Negativne ocjene proizlaze pretežno iz neupućenosti o suštini šumske proizvodnje (šumarstva), a ponekad i iz zlonamjernosti. Koliko je neznanje laika u šumarstvu pokazuje i primjer jedne emisije na II programu Radio Zagreba u proljeće ove, 1981, godine. U toj emisiji razmatrane su mogućnosti opskrbe grada Zagreba ogrjevom iz šuma Šumskog gospodarstva Zagreb. U toj je emisiji upravitelj Šumarije Remetinec uz ostalo naveo i podatak, da će se iz pribrežnih šuma te šumarije proredom posjeći tridestak tisuća pr. met. ogrjevnog drva, a novinarka žustro upita (ili je tako bilo montirano) »a da li će posječene površine biti i pošumljene«! (Naprijed je navedeno, da je prorjeđivanje sastojina — šuma uzgojna a ne eksploataciona mjera odnosno mjera racionalnog gospodarenja šumama). Autori, po svemu izgleda, nisu ni pokušali potražiti literaturu u kojoj bi mogli naći one podatke o šumarstvu u prošlosti. Da su samo zavirili u Šumarsku enciklopediju, koja je u dva sveska kao I izdanje izašla od 1959—1963, našli bi niz natuknica kao: »Povijest šumarstva« (I sv., str. 558-581), »Historijat radova na pošumljavanju krša« (II sv., str. 29-30), »Imovne općine, krajiške« (I sv., str. 585587), Investiciona zaklada, krajiška« (I sv., str. 628-629), »Zemljišne zajednice« (II sv., str. 746-747), zatim o drvnoj industriji, trgovini, nastavi, šumarskoj nauci. Doduše Kaudersova »Povijest šumarstva« zastala je na drugoj polovini 19. St., ali i to je više nego ništa.s) Za ovakav prikaz povijesti šumarstva Hrvatske odgovorno je i uredništvo EHP. Ako već nije potražila šumara za pisanje ove natuknice trebalo je zatražiti recenziju rukopisa bez obzira što su u štampariju davani dijelovi rukopisa, a neki doslovno »u posljednji čas« (F. Trgo u Vjesnikovih Sedam dana br. 185. 10. 10. 1981, 3) Do izlaska 2. sveska II izdanja Šumarske enciklopedije, a koji je već pripremljen, kratak pregled povijesti šumarstva sve do naših dana nalazi se u zborniku »Sto godina šumarstva Bilogorskopodravske regije« (Bjelovar, 1974) u prikazima Gazdek, Z. i Molnar, L.: Organizacione promjene u šumarstvu u novoj Jugoslaviji (str. 387-392) i Piškorić, O.: Ekonomsko-politički odnosi šumarstva (str. 33-40). |