DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 99     <-- 99 -->        PDF

ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA


ŠUME GRADA ZÜRICH A PRVENSTVENO U FUNKCIJI
REKREACIJE I ODMORA


Prema površini koju zaprema, Švicarska je mala zemlja (41.293 km2), manja
od Bosne i Hercegovine. To je konfederacija (Confederatio Helvetiae) koja u državnu
zajednicu ujedinjuje 25 kantona (okruga) sa značajnom političkom samoupravom.
Jezgro te državne zajednice osnovano je još u srednjem vijeku, kada
su se najprije ujedinila tri kantona — Schwyz, Uri i Unterwaiden — u oblasti oko
Firvuldštetskog jezera (Vierwaldstätter See). Po broju stanovnika skoro dvaput
je veća od Bosne i Hercegovine. Prema statistici iz 1977. godine ima 6,292.000 stanovnika.
U skladu sa Ustavom Konfederacije u zemlji su priznata četiri ravnopravna
govorna jezika — njemački, francuski, talijanski i retoromanski, kako su prema
grupacijama kantona raspoređene i nacionalnosti kojima pojedine oblasti zemlje
istorijski pripadaju. Švicarska je visoko razvijena industrijska zemlja u kojoj
istaknuto mjesto imaju mašinogradnja, industrija precizne mehanike, kemijska
industrija, itd. Po turističkom prometu spada među najatraktivnije zemlje Evrope
i svijeta. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je među najvećim u Evropi.
Svojom veličinom ističu se gradovi Zürich (388.000 stanovnika), Basel (192.000),
Geneve-a (155.000), Bern (149.000), Lausanne (134.000). Bern je glavni grad i sjedište
Konfederacije, ali je Zürich ne samo najveći grad nego industrijski i privredno
daleko najrazvijeniji.


Švicarska je poznata kao vrlo lijepa i izvanredno uređena zemlja sa divnim
alpskim, prigorskim i ravničarskim krajevima i pejsažima, sa brojnim većim i
manjim jezerima, sa šumama i planinama. Po šumama i šumarstvu Švicarska stoji
u samom vrhu evropskih zemalja. Za nju se u šumarskim krugovima kaže da je
uzor-zemlja u pogledu vođenja šumskog gospodarstva (Weltwaldmusterland). U pogledu
sastava šuma, švicarska mnogo podsjeća na bosanske planinske šume u kojima
prevlađuje bukva i jela sa smrčom, samo što su njihove šume mnogo uređenije,
njegovanije i u pogledu proizvodnosti drvne mase produktivnije. Godišnji prirast
drvne mase po hektaru u njihovim šumama nerijetko doseže i do 18 ms, dok se
u našim bosanskohercegovačkim prilikama, u takvim istim tipovima šuma, bilježi
prirast od 7-10 ras, rijetko kada više. što je najvažnije, intenzitet gospodarenja
u šumama švicarske, a obzirom na otvorenost šuma saobraćajnicama, na angažiranje
visoko kvalifikovane stručne snage, primjenu tekovina nauke i si., dosegao
je takav stepen, da su se metode gospodarenja šumama u mnogim njihovim rejonima
približe skoro stablimičnom gospodarenju.


Više puta sam boravio u raznim dijelovima švicarske, obilazio šume sa njihovim
istaknutim naučnim radnicima i šumarskim stručnjacima, studirao šumarske
prilike i metode gospodarenja i uvijek se kući vraćao sa izuzetno prijatnim dojmovima.
Prošle godine kada sam sa našim studentima i mladim šumarskim inženjerima
ponovno prolazio kroz njihove šume, pažnju smo posvetili položaju i tretmanu
njihovih šuma u neposrednoj okolici velikih urbanih sredina. Posebno dugo




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 100     <-- 100 -->        PDF

smo se zadržali u šumama grada Züricha gdje nam je upravitelj tih šuma ing.
Oldani vrlo detaljno objasnio njihovo gledanje na ulogu prigradskih šuma i način
gospodarenja u njima.


Pošto šume imaju mnogostruku funkciju u životu čovjeka, vrlo je interesantno
i poučno upoznati se sa stavovima jedne visokocivilizovane zemlje i njenih stručnjaka
na mjesto šume i šumarstva u savremenom svijetu. Polazna tačka prema
kojoj se okreće društvo u razvijenim i visokocivilizovanim zemljama jest pitanje
uslova života u velikim urbanim cjelinama. I pored sve velike pažnje koja se u
tom pitanju poklanja u Švicarskoj, njihove statistike su zabilježile da u posljednje
vrijeme naglo opada broj stanovnika u njihovim najvećim gradovima. Za šest godina
(od 1970. do 1976. godine) broj stanovnika je opao u Zürichu od 427.000 na


388.000 tj. za 9,13%. a u Bazelu za 9,85»/o, u Ženevi za 11,42°/», u Bernu za 8,58%,
a u Lozani za 1,47°/». To je tendencija bježanja od velikih urbanih sredina zagađenih
svim mogućim otpadima, materijama skoncentrisane industrije, izduvnim
gasovima automobila, nečistoćama koje prate život ljudi i njihovih domaćinstava
u gusto naseljenim gradskim kvartovima, itd. To je tendencija približavanja, da
ne kažemo vraćanja, prirodi i njenim za život čovjeka prosto nemjerljivim vrijednostima.
Uočavajući tu vrlo indikativnu činjenicu povlačenja iz gradova, u očima
švicarskih ljudi je još više porastao značaj prigradskih šuma kao sredine za odmor
i rekreaciju građana velikih gradova.
Grad Zürich je zauzeo prostranstva u polukrug oko sjevernog dijela Ciriškog
jezera ,u podnožju nekoliko brijegova između kojih vijugaju dvije rijeke — Limmat
i njena pritoka Sil (Sihl). Sva brda u okolici grada su pokrivena izvanredno
lijepim, njegovanim i otvorenim šumama koje zauzimaju oko 2.200 ha (otprilike
jednu četvrtinu ukupne površine cijeloga grada). Šume pripadaju raznim vlasnicima:
grad Zürich — 1.050 ha (48%), kanton Zürich 11%>, Konfederacija Švicarske
93/o, razne korporacije 18%>, privatni vlasnici 14%. Sve ove šume, bez obzira na vlasništvo
,u osnovi su, u pogledu gospodarenja, rukovođene istim principima na koji
utiče uprava šuma grada Züricha respektirajući život i potrebe ljudi u jednom
velikom gradu.


Rukovodeći se naučnim saznanjima o životu čovjeka i prirode, uprava gradskih
šuma grada Züricha polazi od mnogostruko složene funkcije šume. Šuma nije
samo tvornica drveta iako drvo kao sirovina pokriva brojne potrebe čovjeka i
društva. Mnogostruko značajnije su zaštitne funkcije šume koje se ispoljavaju u
zaštiti voda i zemljišta, zaštiti klime, zaštiti protiv štetnih uticaja imisija, zaštiti
ljudi, naselja i saobraćajnica od odrona i lavina. U njihovim pogledima funkcija
odmora i rekreacije ljudi u prigradskim šumama dolazi neposredno na prvo
mjesto. U današnjim opterećenjima i ugroženosti životne sredine, šuma je postala
jedna od najvažnijih životnih baza čovjeka. Ovakvim opredjeljenjem za korišćenje
prostora šume, Šumarska služba grada Züricha se nije odrekla racionalnog korišćenja
drveta iz šume, ali je svoje planove i metode gospodarenja šumama u punom
smislu podredila potrebama odmora i rekreacije ljudi. Za ovakvu namjenu
šume je potrebno planski i sistematski opremiti uređajima koji omogućuju ugodan
i svestran odmor u njenim prostorima. Prekomjernim i neplanskim opremanjem
i razmještajem uređaja, šuma ne smije postati vašarište i poligon od koga
će ljudi zazirati. Ljudi trebaju u šumi da se u nezagađenoj životnoj sredini s
osjećanjem ugodnosti i uživanja u miru kreću i odmaraju. Za provođenje svoje
namjere, Uprava ciriških šuma ima svoj poseban tzv. Plan korišćenja funkcije
šume (Waldfunktionsplan), koji se od naših standardnih šumsko-gospodarskih os


506




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 101     <-- 101 -->        PDF

nova bitno razlikuje. U planu se ne respektuje samo privredna (proizvodna) funkcija
šume, nego sve komponente njene složene funkcije među kojima naglašeno
mjesto zauzima odmor i rekreacija ljudi.


U njihovom planu korišćenja funkcije šume za odmor i rekreaciju ljudi sagledane
su dvije grupe pretpostavki koje je potrebno zadovoljiti. U pitanju je prije
svega osnovna opremljenost, koja iziskuje prije svega dovoljno gustu mrežu
šumskih puteva i šetnih staza, zatim dovoljan broj parkirališta i prostora za ostavljanje
automobila na periferiji šume, pošto je šetnja automobilima kroz ove
šume zabranjena. Ovim osnovnim pretpostavkama nužno se pridružuju uređaji za
opskrbu vodom građana (kaptirana izvorišta, česme, vodovodne mreže i si.), zatim
stalna, dobro raspoređena, aranžirana vatrišta, jer je loženje vatre na drugim,
proizvoljnim mjestima u šumi zakonom strogo zabranjeno. Klupe za odmaranje,
stolovi, mokri čvorovi i korpe za otpatke na prostorima za odmaranje i svuda
pored saobraćajnica također obavezno spadaju u osnovu opremanja prigradskih
šuma.


Među specijalne uređaje i objekte za opremanje spadaju šumska skloništa
(male kućice, otvorene nastrešnice i si.), kružne pješačke staze, staza za detaljnije
proučavanje prirode šume, staza za invalidska kolica i razgledni tornjevi. Ovim uređajima
pripadaju i sportski objekti za određene sportove — specijalne staze za
trčanje, skijaške staze i staze za brzo klizanje i piste za sportove na koturaljkama.
U njihovom planu za korišćenje funkcija šume zabilježeno je da opremanje odgovarajućim
uređajima za ove svrhe zahtjeva smišljen pristup na duži rok i za šire
rekreacione prostore koje može zahvatiti ova namjena korišćenja šuma.


Kako i koliko su principijelne postavke plana realizovane u prigradskim šumama
grada Züricha mogli smo konstatovati pri razgledanju tih šuma:


U šumama koje su u prvom planu okrenute prema rekreaciji ljudi, ima mogućnosti
za hodanje i trčanje koliko hoćete, ali nema mjesta automobilskom saobraćaju.
»Putovanje bez automobila« to je deviza onih koji zdrave prostore šume žele
u punoj mjeri da koriste i poruka onima koji se od automobila teško rastaju. Na
lokacijama kuda vode prilazni putevi u šumu uređena su brojna i dovoljno prostrana
parkirališta (u ataru ovih šuma ima ih dvadeset) i tu se mora privremeno
oprostiti od auta. To je razumljivo, jer se izduvnim gasovima automobila, punim
olovnih i drugih štetnih sastojaka, zagađuje i sredina šume, a zbog zagađene atmosfere
u urbanim sredinama, osim ostalog, ljudi i teže šumama.


Kretanje — hodanje i trčanje — medicina neprekidno preporučuje ljudima,
naročito danas kada srčana oboljenja i oboljenja krvnih sudova masovno pogađaju
ljude iz velikih građanskih sredina. Zato su ciriške šume (kao uostalom i sve švicarske
šume) isprepletene širokom mrežom komunikacija. Na prostoru od 2.200
ha ciriških šuma izgrađeno je 180 km šumskih puteva i šetnih staza (na 1000 ha
šume oko 80 km saobraćajnica) i 10 km putova za konjske jahačke sportove. Za
švicarske prilike i norme, to i nije začuđujuće mnogo. U njihovim šumama, u kojima
se vrši normalno gospodarenje, čak i u daleko težim orografskim uslovima,
u planinskim rejonima, otvorenost šuma negdje dostiže odnos 70 km cesta na 1000
ha šuma. U našim bosansko-hercegovačkim poratnim uslovima samo smo uspjeli
na površini šuma bivšeg Fakultetskog šumskog oglednog dobra »Igman« da za
20 godina intenzivnog rada i ulaganja od nule postignemo odnos oko 15 km cesta
na 1000 ha šume. U jugoslavenskom prosjeku bio bi veliki uspjeh kada bi se uskoro
mreža šumskih cesta približila odnosu 10 km cesta na 1000 ha šuma.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Osim povremene potrebe, pretežno u kasnim jesenjim i zimskim mjesecima,
kada se obavlja redovan izvoz drveta iz šuma, u šumama grada Ziiricha mreža
komunikacija je težištem namijenjena pješacima ,onima koji traže odmor i rekreaciju
u šumi. Namjena pojedinih komunikacija se po prostudiranom programu
preporučuje. Najčešće se koriste pješački kružni putovi po kojima hodanje normalno
traje sat, dva ili tri sata. Te kružne ture su i posebnim oznakama markirane.
Ovdje ,u reviru šuma Zürichberg, kružna tura jednog sata je u znaku »zeca« (oznaka
zečje glave) i svuda usputno, naročito na raskrsnicama, nalazite vidno ispisanu
takvu oznaku. Ne možete lutati ni izgubiti »svoju trasu«. Analogno tome, dvosatna
kružna tura je u znaku »lisice«, a trosatna u znaku »jelena«.


Grad je mislio i na invalide koji provode dio svog vremena u svježim šumama.
Izgrađene su po specijalnim normama i dvije odgovarajuće staze kojima se bez
posebnog napora mogu kretati invalidska kolica na koja su pojedinci stanjem
svog zdravlja i kondicije upućeni.


Ko želi da se bolje upozna sa prirodom i strukturom šume, da je studira,
stoje mu na raspolaganju posebne staze (Waldlehrpfade) za tu svrhu izdvojene. U
svim šumama, uz takve staze, pojedini primjerci šumskih vrsta drveća i grmlja
(i nekih zeljastih biljaka) trajno su obrojčani istim brojem ,a za njihovo raspoznavanje
interesentima stoje na raspolaganju vrlo ukusno ,u koloru, opremljeni džepni
vodiči (knjižice) u kojima se lako može naći broj dotične vrste i njen kratak opis.
Ko želi da preispituje svoje znanje može se poslužiti testnim kartonima u koje
se upisuju vrste (i broj njihove oznake) koje su usput »prepoznate«, a kasnije se
u vodiču prekontroliše da li je dotičnu vrstu stvarno prepoznao i upoznao. Uz ove
staze su na nekim karakterističnim mjestima detaljno obrađeni cijeli aspekti
pojedinih dijelova šume. Dakle, može se šetati, uživati u prirodi šume i postepeno,
bez posebne tuđe pomoći, upoznati cijela serija i složenost njenih vrsta drveća i
grmlja. U ciriškim šumama ima šest ovakvih staza.


Ing. Oldani nam je sa oduševljenjem pokazao konstrukciju i objasnio namjenu
tzv. finskih staza za trčanje. Finci su u svijetu poznati atletičari, a njihovi trkači
su proslavili svoju zemlju. Dugogodišnjim iskustvom došli su do saznanja da elastična
podloga trkačke staze jako pogoduje trkačima, manje zamara, a pruža više
sportskog užitka. Zato su za ovu svrhu i konstruirali stazu sa posebnim profilom,
koja je po njima dobila ime finska trkačka staza.


U ciriškim šumama izgrađene su četiri ovakve staze u raznim dijelovima
šuma. Jedna od njih je čak uz trasu posebno osvijetljena, da se može koristiti i
noću. Ova staza, koju smo mi obišli i razgledali (na brdu Käferberg), duga je 750
m, na potezu od 250 m je vođena manje više po izohipsi (bez primjetnih uspona),
a na preostaloj dužini od 500 m postoji uspon od 3*/o. Provučena je sva rubom šume
po terenu, neposredno uz postojeću šumsku cestu. Široka je 1,20 m, toliko da
omogućuje nesmetano trčanje pojedinim atletičarima, zbog čega je na trasi uklonjeno
samo poneko manje stablo koje je bilo na smetnji i okresane grane susjednih
stabala koje gravitiraju prema trasi i koje bi mogle smetati trčanju. Staza
je bez kamena i betona ili nekog drugog tvrdog materijala. Sve je drvo ili od
drveta. Profil staze je debeo 30 cm. Na zemlju najprije dolazi sloj tankih grana i
grančica sa lišćem četinarskih vrsta drveća u debljini od 10 cm, a na taj horizont
se polaže sloj drvenog brašna (ili piljevine) u debljini od 20 cm. Lakim valjanjem
postigne se kompaktnost cijelog profila. Profil je sa strane omeđen i obložen žijokama
utvrđenim drvenim kocima, a žijoke su po dužini trase međusobno spojene.
Čuvaju trasu i ne smetaju trkačima. Sav »tehnički« materijal je dobiven iz te




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 103     <-- 103 -->        PDF

šume normalnim gazdovanjem (prorede, kresanje granja korišćenih stabala itd.)
samo je drvno brašno dopremljeno. Ukupni troškovi izgradnje ovakve staze (u njihovim
uslovima) — radničke i mašinske satnice, nabavka i doprema drvnog brašna,
itd. — iznose približno za 1 m trase 10 Sfr (švicarskih franaka). Uz stazu su
uređene garderobe na otvorenom i tuševi. Staza je na raspolaganju svim posjetiocima
šume. U prospektu u kome je opisana konstrukcija trase, sadržane su i upute
o racionalnam trčanju i korišćenju trase za različite uzraste ljudi i njihove normalne
kondicije (vremena kojima treba težiti), naravno i za trkače koji pretenduju
na visoke rezultate.


Kada se čovjek od hodanja ili trčanja zamori, ili ako i bez toga želi sjesti, u
svim djelovima šuma racionalno su raspoređene parkovne klupe i postavljene na
pogodnim mjestima (vizure otvorenih vidika, uz šumske čistine, u blizini kaptiranih
vrela i vodopada, itd.). Iz podataka o opremljenosti ciriških šuma vidi se da
građanstvu stoji na raspolaganju 1080 komada parkovnih klupa. Pobrinuli su se i
za mogućnost sklanjanja pred nevremenom. Dvanaest koliba i ugodnih nadstrešnica
je izgrađeno i raspoređeno po svim dijelovima šuma.


Za okrepljenje izletnicima stoje na raspolaganju restorani i drugi ugostiteljski
objekti ,vrlo uredni, dobro opremljeni, svojom arhitekturom prilagođeni miljeu
šume. Mnogi se nalaze u samoj šumi, ali većina ih je (onih većih) locirana uz
brojna parkirališta gdje ljudi započinju ili završavaju hodanje po šumi. Međutim,
na to ne treba čekati. Ko voli da sa sobom nosi hranu, a posebno ako je želi pripremiti,
podgrijati, čaj ili kafu skuhati itd., uprava se i za to svojski pobrinula.
Švicarci se prema opasnostima požara u šumi naročito predostrožni. U određenim
rejonima (rezervati prirode, nacionalni park i si.), naročito u mjesecima u kojima
je opasnost od požara povećana ,u njihovim šumama je zabranjeno i pušiti. U
svim šumama otvorena vatra je dozvoljena samo na za to posebno opremljenim i
označenim mjestima .naravno opet uz dužnu pažnju onih koji se tim pogodnostima
koriste. Ko bi drukčije postupio, izložio bi se strogom zakonskom progonu. I to
se poštuje. Polazeći od toga da postoji potreba i da mnogi izletnici vole da u šumi
provedu piknik, šumska uprava je po cijelom prostranstvu šuma sa osjećajem odabrala
i vanredno uredila 40 piknik-lokacija. To su obično mjesta u blizini šumskih
čistina, sa lijepim pogledom na grad i jezero. Tu su uređena solidna vatrišta, stolovi,
klupe, kaptirana ili cijevima dovedena voda, WC-uređaji, korpe za otpatke itd.,
sve što čovjeku u ovakvoj prilici nužno treba. Na lokaciji Loorenkopf, koju smo mi
u detaljima pregledali, podignut je još i drveni razgledni toranj 33 m visine koji
nadvisuje cijelu šumu, a pogled na grad sa njega je veličanstven. Takva dva tornja
postoje u ciriškim šumama.


Ing. Oldani nas je upoznao da je dovođenje vode na ovu lokaciju u cjelini
finansirao (90.000 SFR) jedan industrijalac, član Saveza prijatelja prirode, koji i
sam sa porodicom često dolazi tamo na rekreaciju. Nije to jedini primjer ovakve
pažnje pojedinaca prema ljubiteljima prirode. Po cijeloj površini gradskih šuma
kapilarno je 50 vrela ili su otvorene česme od izgrađene vodovodne mreže.


Razgledali smo i mali Zoološki vrt Langenberg, koji pripada gradskim šumama.
Uklopljen u pejzaž šume, izgrađen na njenom rubu ovaj vrt omogućuje izletni
;ima da se upoznaju i zabave sa nekim atraktivnim životinjskim vrstama koje lovci
svrstavaju u visoku divljač. Tu su medvjedi, divlje svinje, gorski jeleni, jeleni lopa:
ari, irvasi, divokoze, kozorozi, mufloni, bivoli.


Skrenuta nam je pažnja i na cijele zbirke kolosalnih primjeraka stijena koje
su od planinskih masiva otkinute i glečerskim jezicima odnesene daleko od svog


509




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 104     <-- 104 -->        PDF

mjesta postanka za vrijeme glacijacije. Razmještene su u blizini piknik-lokacija
ili na prostranstvima šumskih čistina (tamo gdje se ljudi zadržavaju), odmah uz
putove. Neki primjerci su teški i po nekoliko tona, zaobljeni, moglo bi se reći
obrušeni, onako kako su ostali iza glečerskih tokova koji su ih brusili. Vidi se
odlično struktura stijene. Mnogi su nađeni na prostorima samih gradskih šuma,
pa su premješteni na sadašnje lokacije ,a neki su uz dosta znatne izdatke dopremljeni
iz drugih dijelova zemlje da upotpune osnovne zbirke »samaca« (Findlinge).
U jednoj brošuri sa kolorisanim fotografijama i tekstom (sve popularno pisano)
svaki znatiželjnik se može sam uputiti u petrografske i mineraloške karakteristike
tih stijena. Obrađena su ukratko i geološka doba, naročito period glacijacije, kojim
je njihova zemlja u dalekoj prošlosti uvelike uplivisana. Dakle, uz svjež zrak
i razonodu ,cijela mala škola geologije i petrografije.


Moglo bi se još dosta mjesta posvetiti navođenju i opisivanju raznih objekata
i uređaja namijenjenih potrebama odmora i rekreacije. U ovom radu posvećeno
je nešto više mjesta samo onim sportskim, fiskulturnim i kulturnim sadržajima
koji se ne sreću svuda, ali se rjeđe sreću, u razvijenim zemljama. Pa ipak, ne smijemo
zaboraviti, barem spomenuti, još razne sportske objekte i uređaje namijenjene
zimskim sportovima — skijaške staze i si.


Svu ovu široku bazu i akciju prati i snažno podržava bogata štamparska i
propagandna aktivnost od strane uprave šuma i zainteresovanih društvenih organizacija.
Desetine raznih prospekata dobro zamišljenih i ukusno opremljenih u
koloru i crno-bijeloj tehnici, brošura, letaka i si. približuje i objašnjava ovo bogatstvo
mogućnosti za zdravlje i razonodu. Sve to stoji na raspolaganju interesentima,
najčešće potpuno besplatno ili za relativno mali novac. Ostali smo zadivljeni
brojnim katalozima (u koloru), brošurama i lecima koji doprinose istom cilju, a koje
izdaje Švicarski savez za zaštitu prirode, i ne samo na ovom mjestu i za ove
svrhe.


Važno je još odgovoriti na pitanje ko to sve plaća, jer to nas najčešće i prije
svega interesuje. Švicarska ima drukčiji društveni i privredni sistem, drukčiju
raspodjelu dohodaka. Prihodi gradova (kao uostalom i drugih opština, kantona i
federacije) potiču od poreza, drugih dažbina i prihoda dobara koja su u vlasništvu
gradske opštine. Svi se oni ubiru i raspoređuju kroz budžet. Tako je i sa
rashodima. Grad Zürich je vlasnik 1050 ha šuma. Prihodi iz tih šuma i rashodi na
upravu i gazdovanje određuju se prema namjeni pozicijama gradskog budžeta.
Eventualne razlike (negativne) u saldu poslovanja gradskih šuma pokrivaju se iz
drugih izvora budžeta, a pozitivne, ako treba, dodaju drugim oblastima rada i
života. Dakle, u suštini grad Zürich finansira i rashode koji su vezani za funkciju
šume kao područja rekreacije građana. Ne treba potcjenjivati ni pomoć koja dolazi,
ili može doći, iz drugih izvora — korporacije, društvene organizacije, lični pokloni
itd. Zdravlje, odmor i radna i obrambena sposobnost građana je izuzetno važna
stavka sveukupne društvene brige i za to se sredstva nađu.


Oprostili smo se sa ing. Oldaniem i iskreno mu zahvalili na nastojanju da nas
opširno i svestrano informiše o svim aspektima brige jednog upravitelja kome su
povjerene šume čija je funkcija težištem okrenuta prema zadovoljenju potreba
rekreacije građanstva najvećeg švicarskog grada. Ponijeli smo mnoga nova saznanja.
Radi sjećanja dao nam je na rastanku i njihovu tzv. »Zelenu knjižicu šetača«,
koju je u okviru »Evropske godine zaštite prirode« izdao Švicarski savez za
zaštitu prirode. Vrlo ukusno je opremljena, džepnog formata, sadrži lijepe
umjetničke kreacije i, što je najvažnije, »deset zlatnih pravila« u kojima je ispisan