DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Sve ovo potvrđuje, da su ovakvi radovi vrlo efikasan put u zaštiti zemljišta i obnovi vegetacije na krškim površinama. U tlima na plohi Klačine nastale su pod utjecajem biomelioracionih mjera promjene bitnih komponenata plodnosti tla i to u pozitivnom smislu. Povećan sadržaj fiziološki aktivnog fosfora, fiziološki aktivnog kalija, ugljika i ukupnog dušika u površinskom dijelu profila rezultat je bioakumulacije. Ovim istraživanjima dobiveni su i vrlo zanimljivi podaci o postotnom sadržaju dušika, fosfora i kalija u šumskoj prostirci pod različitim vrstama šumskog drveća (vidi grafikon 1.), što zasigurno daje dosta dobru sliku i o njihovoj meliorativnosti u odnosu na kemijsku plodnost šumskih tala. Meliorirani travni pokrov na plohi nakon zabrane paše danas je značajan faktor u sprečavanju erozionih procesa, ah isto tako i putokaz kojim treba ići u rješavanju problema deficitarnosti stočne hrane na degradiranim kraškim površinama. Prinosi travne mase na plohi, koji iznose i do 30 q/ha, u odnosu na prinose registrirane izvan nje znatno su veći, čak i do 10 puta. ZAKLJUČAK Na osnovu proučavanja i rezultata istraživanja na plohi Klačine o primjenjivosti navedenih melioracionih mjera na kršu submediteranske zone, mogu se donijeti ovi zaključci: 1. Melioracione mjere provedene na plohi Klačine zbog svojih pozitivnih efekata na zaštiti zemljišta i obnovi travne i šumske vegetacije pokazale su se sa znanstvenog i praktičnog stanovišta veoma zanimljivim i važnim u rješavanju problematike melioracije krša. 2. Mišljenja smo da ovakva istraživanja treba proširiti na više oglednih punktova, jer samo jedan istraživački punkt nije dovoljan za ispravna zaključivanja. 3. Tehničke antierozione mjere kombinirane s biološkim mjerama dale su dobre rezultate. 4. Biološkim antierozionim radovima dobiveni su, u periodu od 20 godina, veoma dobri rezultati koji će bez sumnje biti korisni za buduće biomeliracione radove na kršu. 5. Pošumljavanje sadnjom u jame i na gradone dalo je dobre rezultate s obzirom da su sadnice sađene s golim žilnim sistemom. 6. Resurekciona sječa, iako izvedena u malom obimu, pokazala se kao vrlo korisna fitomelioraciona mjera, što je naročito značajno za naša kraška područja na kojima se nalaze šikarasti, ali s još uvijek dobrom izbojnom snagom, ostaci hrasta medunca, bijelog graba i drugih listača, koje nakon resurekcione sječe svojim visinama i promjerom nadmašuju ostale biljke iste vrste podignute pošumljavanjem. 7. Travni pokrov na plohi pokazao se kao značajan faktor u spriječavanju erozije i povećanja stočne hrane. 8. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u šumskoj prostirci pokazuje da različite vrste šumskog drveća imaju različite količine ovih bioelemenata. |