DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 35 <-- 35 --> PDF |
/ / / \ \ \ SVJETSKI KONGRES [ ( I i ) ° NAUĆNO-ISTRA2IVAČKOM RADU u \ \ \ / / / ŠUMARSTVU I PRERADI DRVETA — VVVyV y I U FRO KONGRES 1986. GODINE P<^M^\ U JUGOSLAVIJI f IUFRO \ Jugoslavija je preuzela obavezu da bude domaćin i organizator Svjetskog kongresa Međunarodnog saveza naučno-istraživačkih organizacija šumarstva i prerade drveta (International Union of Forest Research Organization — IUFRO), koji će se u Jugoslaviji održati 1986. godine. Pred cijelom našom strukom šumarstva i prerade drveta stoji vrlo zanimljiva, ali i odgovorna zadaća, pa stoga se s pripremama za Kongres mora započeti već početkom 1982. godine. Ozbiljnost našeg zadatka, složenost ekonomske situacije kod nas i u svijetu, kao i cjelokupna društveno- politička zbivanja, zahtijevaju da naše struke pristupe ovoj značajnoj svjetskoj manifestaciji naučnog rada, s posebnim osjećajem spremnosti i odgovornosti. JUGOSLAVIJA KAO DOMAĆIN I ORGANIZATOR SVJETSKOG IUFRO KONGRESA IUFRO se već uveliko razvila u renomiranu svjetsku organizaciju. Datira od 1982. godine i uskoro će proslaviti devedesetgodišnjicu, otkako je ondašnja šumarska struka realizirala težnju za međunarodnom suradnjom u naučno-istraživačkom radu. Iz potrebe za internacionalizacijom naučnog rada, došlo je, u to doba, do osnivanja Saveza naučno-istraživačkih institucija u šumarstvu Evrope i time do jedne od najstarijih međunarodnih organizacija te vrste. S vremenom se IUFRO naglo razvijala. Danas je u njoj učlanjeno preko 500 naučno-istraživačkih instituta iz 91 zemlje. Istovremeno se razvijala i aktivnost te međunarodne organizacije o čemu svjedoči i više od 250 njenih istraživačkih jedinica koje rade širom svijeta. Osim brojnih naličnih skupova koji se održavaju svake godine, svake pete godine IUFRO priređuje i svjetski kongres. U rujnu, 1981. godine održan je XVII kongres u Japanu (Kyoto), sa cea 1600 učesnika, među kojima je 1200 naučnih radnika. Tom prilikom je odlučeno da se slijedeći IUFRO Kongres održi u Jugoslaviji, a na tu je odluku utjecalo niz činjenica od kojih spominjemo slijedeće: 1. Šumski i drvni potencijal Jugoslavije imaju bitniju ulogu od one koja im se trenutačno priznaje. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 36 <-- 36 --> PDF |
2. Ako izuzmemo nekoliko zemalja giganata na tom području, odmah iza njih pojavljuje se Jugoslavija, i to među razvijenim zemljama, naročito među zemljama u razvoju. 3. Jugoslavenske šume, a i šumarstvo, predstavljaju bitan specifikum, neobično interesantan za svjetsko, a naročito za evropsko šumarstvo, 4. Prema podacima IUFRO za 91 zemlju po broju naučno-istraživačkih radnika u šumarstvu i preradi drveta, Jugoslavija se svrstava između 12. i 15. mjesta. 5. Ako uzimamo u obzir da je od 91 zemlje cea petina razvijenih, dok su sve ostale svrstane u kategoriju zemalja u razvoju (mi se nalazimo negdje na prijelazu), onda prikazivanje naših rezultata u šumarstvu i u preradi drveta mora biti vrlo značajno za sve zemlje. 6. Osim vrlo interesantnog geopolitičkog položaja Jugoslavije, njezina je privlačnost i u turističkom pogledu vrlo velika, što posebno potencira zainteresiranost šumara i zaštitara prirode u svijetu. Osim spomenutog, kao domaćinima kongresa, pruža nam se jedinstvena prilika da ozbiljno razmislimo o naučnom radu u šumarstvu i preradi drveta u našoj zemlji bez kojega u budućnosti nema uspješnog razvoja naših struka. Time što je iznijeto, kao i odlukom da kongres bude organiziran u Jugoslaviji, te uz činjenicu da se više zemalja kandidiralo za domaćina kongresa, Jugoslaviji je dato priznanje baš u momentu kada šumarstvo i prerada drveta opet započinju preuzimati značajnu ulogu u zemlji i u svijetu. JUGOSLAVIJA, NJEZINO ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, TREBAJU IZVUĆI OD KONGRESA KAPITALNE KORISTI Razmišljajući o tome kako organizirati kongres IUFRO u datoj situaciji, potrebno je izraditi jasnu predodžbu o tome što kongres treba donijeti našoj zemlji, njezinom šumarstvu i preradi drveta. Paralelno s tim potreban je i odgovor na pitanje kakav treba biti doprinos strukama u svjetskim razmjerima. Tako razmišljajući trebamo najprije upozoriti što je svrha jednog takvog svjetskog skupa o naučno-dstraživačkom radu u šumarstvu i preradi drveta. IUFRO organizira svjetski kongres svakih pet godina s namjerom: — da sebi položi račune što je na naučnom području urađeno u međukongresnom periodu; — da povuče trasu naUčno-istraživačkog rada, kao i na relaciji nauka-praksa, za slijedeći petogodišnji period; — da pruži nove impulse strukama u svjetskim razmjerima; — da se susretne s međunarodnim organizacijama svjetskog formata, s ciljem usklađivanja politike naučnog rada i surađivanja na temu: Orijentacija u radu s obnovljivim prirodnim resursima u kojima šUma i drvo predstavljaju dominantnu kategoriju; — da pruži posebnu pomoć zemljama u kojima šume i drvo traže poseban tretman u pogledu suvremenijeg razvoja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Imajući u vidu takve ciljeve IUFRO kongresa u Jugoslaviji, moramo, s jedne strane, razmišljati u tim okvirima o našem doprinosu za postizanje tih ciljeva, a s druge strane treba jasno sagledati kakvu korist od kongresa može imati naša zemlja. Smatram da je potrebno da o tome dobro promislimo i sami sebi postavimo te ciljeve. Bezuvjetno treba postići slijedeće: Priprema i održavanje kongresa u 1986. godini moraju biti značajna motivacija za snažan razvoj naših struka na naučno-dstraživačkom polju, na praktičnom području, a naročito u povezivanju nauke i prakse. Poznavajući sadašnje prilike u šumarstvu i preradi drveta, smatram da u datom momentu ne bismo,mogli naći idealnijd motiv za maksimalno unapređivanje naših privrednih grana, no što su pripreme za priredbu svjetskog formata — kongres naših struka o naučnom radu. Pripreme za kongres u suštini ne bi trebale značiti ništa drugo već: — podizanje stvaralačkog morala naših struka na visoki nivo, koji je nama »urođen«, ali je u zadnje vrijeme pokoleban, — normalizaciju i intenzifikaciju naučnog raaa s usmjeravanjem na bitnu problematiku i na suštinsko povezivanje nauke i prakse, — snažan preokret u smislu suvremenijeg gospodarenja šumom i posebno suvremenijeg iskorištavanja drveta, — snažnije razvijanje interdisciplinarne i međugranske aktivnosti između šumarstva, prerade drveta i prometa u na´učnom radu i praksi. Intenzifikacija svega spomenutog automatski znači direktno unapređivanje naših struka i time direktni, trajni i najsolidniji doprinos stabilizaciji privrede, a indirektno to znači najsolidniju pripremu i garanciju za uspješno provođenje kongresa. ttfttiii Kongres treba doprinijeti, između ostalog i međurepubličkom povezivanju na području naših struka, što je nekada bilo vrlo razvijeno. S organizacijom kongresa pruža se idealna mogućnost za rehabilitaciju međurepubličke suradnje, koja se može provesti na bazi zajedničkih motiva, a to svjetski IUFRO kongres i jeste. Provođenjem kongresa i prikazivanjem našeg rada treba afirmirati Jugoslaviju na području naših struka u svijetu, a ujedno učvrstiti tu afirmaciju u javnosti, u privredi, u nauci, a pogotovo u svim drtištveno-poldtičkdm sredinama u našoj zemlji. Imajući u vidu nabrojene grupe ciljeva (koje možemo postići organizirajući svjetski kongres naučnog rada IUFRO u Jugoslaviji), konstatiramo da nam upravo takva priredba dolazi u trenutku kad nam U današnjoj ekonomskoj situaciji ništa više ne pomažu riječi, nego postrojavanje u redove za konkretan i solidan rad, s istinito atraktivnom motivacijom. To je saznanje daleko ozbiljnije uz gorku činjenicu koja bi glasila da se društvo nalazi u situaciji u kojoj će ubuduće trajno tražiti od šumarstva i od prerade drveta sve više i više, a nikada manje. Pripreme za takvu budućnost ne mogu biti »ad hoc« nesolidna rješenja. Spas je jedino u sve solidnijem radu, za koji svjetski IUFRO kongres o naučno-istraživačkom radu u datom trenutku pruža idealnu motivaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 38 <-- 38 --> PDF |
PRIPREME ZA ORGANIZIRANJE IUFRO KONGRESA I NJEGOVO PROVOĐENJE TREBAJU PREUZETI ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA KAO STRUKA U CJELINI Imajući u vidu spomenute ciljeve, o kojima svakako treba raspravljati sasvim je jasno da se organiziranje kongresa postavlja kao zadaća naših struka u cjelini. Ako pri tome mislim na šumarstvo i preradu drveta u cjelini, imajući u vidu privredu, naučni rad i školstvo, onda je logično da svaki OOUR šumarstva i prerade drveta u Jugoslaviji treba biti angažiran, jer u krajnjoj konkesvenci, sve što će pripremiti za kongres, pripremit će za sebe, odnosno za uspješnije gospodarenje svojom šumom i za uspješniju preradu drvne sirovine. Da bismo lakše shvatili kakve trebaju biti organizacione pripreme i organizacioni forum kojeg treba pripremiti kongres, želio bih ponešto iznijeti o praksi i o iskustvima u dosadašnjim organizacijama IUFRO kongresa. Na osnovu dosadašnje prakse, rad na pripremi i provođenju kongresa mogli bismo podijeliti na četiri područja ili grupe: — S obzirom da se radi o IUFRO kongresu, IUFRO organizacija sama priprema sve materijale koji se odnose na srž kongresa (svi tipovi referata itd.). Svakako bi bilo poželjno, a i potrebno je, da se kod toga IUFRO usaglasi sa zemljom domaćinom o principijelnim pitanjima. Nadalje, potrebno je da na kongresu bude što veći broj Jugoslavena s referatima i sa sličnim doprinosima, sa solidno predstavljenom i vrlo kvalitetnom materijom. U tome sklopu ova zadnja zadaća ozbiljno obavezuje da naše naučno-istraživačke institucije i njihovi pojedinci već sada započnu s takvom pripremom. — Drugi sklop zadaća odnosi se na organizacijsko provođenje kongresa. Taj dio priprema u potpunosti pripada domaćinu kongresa, U ovom slučaju — nama. Domaćin kongresa organizira sav tehnički dio, razumljivo u dogovoru s IUFRO. Uobičajeno je da taj rad preuzima centar za organiziranje kongresnih djelatnosti, odnosno da se taj rad podijeli između centara i domaćina, već prema dogovoru. — Treće područje radova odnosi se na organizaciju provođenja terenskog dijela kongresa, tj. tzv. terenskih ekskurzija. Ta zadaća pripada u cjelini domaćinu i predstavlja našu najveću obavezu. Za tu zadaću potrebeno je pripremiti rezultate našeg naučnog rada, rezultate naše privrede, rezultate transmisije (naučni rad — praksa), a ujedno i jasne koncepte naše buduće organizacije rada u šumarstvu i preradi drveta u našoj društvenoj sredini. Pri tome nije dovoljno samo govoriti o rezultatima. Bitno je kakvi su ti rezultati, iskustva atd., a prije svega potrebna je priprema za prikazivanje rada i rezultata. Radi se o unaprijed pripremljenoj metodici prikazivanja, koja isključuje improvizacije, prikazivanje Potemkinovih sela i si., već traži stručni i objektivni način za prikazivanje stvarnih rezultata rada. — Četvrta grupa zaduženja odnosi se na generalnu organizaciju i na koordinaciju čitave priredbe. Taj je rad, isključivo, područje domaćina. Radi se o kooperaciji pripreme unutar zemlje i o koordinaciji između domaćina i IUFRO. Razmišljajući o pripremama na osnovu prodiskutiranog stava o tome da kongres treba snažno doprinijeti razvoju naših struka, dolazimo do konstatacije: Važno je zauzeti stav da svaka organizacija, odnosno svaki OOUR treba biti potencijalni kandidat u rcprezentiranju struke i da svaka organizacija sebi pripre |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
mi program usavršavanja rada na svome području za naredni petogodišnji period. Cilj je unapređivanje našeg rada, a to je da nakon pet godina, prilikom kongresa i internacionalno pred cijelim svijetom provjerimo svoj rad. Drugim riječima, potrebno je da se kongresne pripreme ugrade u redovni program djelatnosti naših struka. Kad razmišljamo o takvoj orijentaciji, u mislima nam je usavršavanje odnosno mijenjanje koncepta, intenziviranje, racionalizacija itd. rada sa š´umom i drvetom kod pojedine organizacije; korigiranje i usavršavanje naučno-istraživačkih programa (bitni problemi), a naročito perfektuiranje naučnog rada, usavršavanje nastave, usavršavanje programa, modernizacija opreme u nastavi, povezivanje škole i prakse itd. Iz prikazane skice može se sagledati sva širina akcionog programa. Time se istovremeno ukazuje kakvo otprilike treba biti organizaciono tijelo koje će kongres pripremiti. Organizacioni odbor treba imati, osim već poznatih osobina koje su potrebne za jedan svjetski nivo priredbe, i vrlo jak međurepublički karakter a osim toga i snažnu zastupljenost prakse, naučne djelatnosti i školstva. Osim toga, potreban mu je, pnije svega, značajan radni karakter, koncepcijska širina, entuzijazam i duboko uvjerenje o značajnom doprinosu ove svjetske priredbe, kako nama, tako i strukama u svijetu općenito. Pri tome treba shvatiti da pet godina priprema nije mnogo, ako imamo u vidu da se ne radi samo o pripremi kongresa nego o potrebama usavršavanja struka. Zato je potrebno da započnemo odmah s radom i to sa zadaćama kod kojih već sada kasnimo, a mislim da je takvih poprilično. Istovremeno pak ne bi smjelo da nas takve konstatacije odvedu u pesimizam. Nema potrebe za tim, ako imamo u vidu niz epohalnih dostignuća u Jugoslaviji, baš na području naših struka. Samo da spomenem neke: razmah drvne privrede, perfektuiranje gospodarenja šumom u pojedinim predjelima u republikama, ozelenjavanje nepošumljene Jugoslavije (zabranom brsta i paše), naš koncept gospodarenja šumom i zaštite prirode itd. U suštini trebamo preuzeti taj rad kao trajan oblik rada, a ne kao kampanju koja u normalnom razvoju jedne privrede nema više svoje mjesto. Istovremeno izloženu zadaću treba uzeti, s jedne strane, kao analizu bilansa našeg četrdestogodišnjeg rada (1945.—1986.), s nesumnjivo snažnim zaokretom u pravcu kvaliteta. Ako tako uradimo i ako usporedimo rezultate našeg rada u svjetskim okvirima, onda šumarstvo i prerada drveta moraju uliti optimizam, s kojim trebamo pristupiti radu u pripremama i provođenju svjetskog kongresa o naučnom radü u 1986. godini. O financijskoj konstrukciji organiziranja kongresa nije rečeno ništa, premda je i to važno, no o tome se treba posebno dogovoriti. U razgovoru s kompetentnim drugovima o toj temi, sve se jasnije kristaliziraju slijedeće činjenice: 1. Financijsko pitanje nije jednostavno. Ipak, ako ga usporedimo sa zadaćama koje se odnose na suštinu kongresa, na njegov stručni dio, onda izgleda da taj stručni dio ima veće zahtjeve, pogotovo ako ga uzmemo u konceptu kako je prikazan u ovom izlaganju. 2. Većina zemalja, koje su članice IUFRO, materijalno oskudjevaju. Među njima se nalazimo i mi. Zar nije neophodno da na kongresu prikažemo što su mogli i što mogu uraditi šumarstvo i prerada drveta s relativno skromnim sredstvima?! Ne samo to! Potrebno je da to prikažemo na kongresu na pristojan, zavidan, edukativan i pogotovo na racionalan način. Takav racionalan način organiziranja n |