DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 61     <-- 61 -->        PDF

AKTUALNO


DILEME OKO ZAMJENE MJERNIH JEDINICA prm u m3


Shodno Zakonu o mjernim jedinicama (SI. list br. 13/76. i 77/80) od 1. 1. 1981.
godine ne može se više upotrebljavati jedinica mjere prm (prostorni metar) već


3


m.
U šumarskim stručnim krugovima pojavila se dilema i različita mišljenja
kako u buduće mjeriti i iskazati drvne Sortimente koji se stavljaju u promet u
složajevima kao što je ogrijevno i celulozno drvo cijepano i prikrajano na 1 m
dužine. O toj problematici bilo je riječi i na seminaru iz mjeriteljstva održanom
1981. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Složenost ove problematike proizlazi iz različitih oblika drveta koji se izrađuju
u istom sortimentu, kao što je slučaj sa ogrijevnim i celuloznim drvom koje
se danas izrađuje i stavlja u promet kao oblovina uz premjer svakog komada i
na osnovu promjera i dužine izračuna obujam, te kao složajevi više komada drva,
dužine 1 m, cijepanih ili kao oblice do sada mjereno kao prostorno drvo.


Jedino priznata jedinica za obujam po novom zakonu je m3 i stoga se mora
upotrijebiti kako za oblo drvo tako i za složajeve drva (skupove) dužine 1 m,
dakle mjesto dosadašnje jedinice 1 prm treba upotrijebiti jedinicu m3. Kako
razlikovati količine u oblom kod koje je iskazan obujam drvne mase, od one količine
koja je u složajevima gdje je stvarna drvna masa manja u istom obujmu?


Ima nekih mišljenja da se mora pretvoriti drvna masa složajeva u stvarnu
drvnu masu sa faktorom pretvorbe, koji se kreće od 0,5 do 0,9. Koji faktor uzeti
i kako označiti koje je faktor uzet, to su otvorena pitanja i bilo bi po tome pušteno
slobodnoj ocjeni i volji, pojedinaca. Upravo tu bi nastali problemi na tržištu,
pa je mišljenje i stručnjaka Mjeriteljskog društva da se ne obavljaju nikakva preračunavanja
sa faktorom, već jednostavno upotrijebiti m3 mjesto prm.


U tom slučaju mora se uz vrstu drva i sortimenata naznačiti da se radi o složajevima.
Dakle ogrijevno drvo u složajevima bi deklarirali u prometu na primjer:
1 m3 bukovo ogrijevno složeno drvo, za razliku ulm ´ bukovog ogrijevnog
drva kako bi se deklariralo u slučaju da se stavlja u promet kao oblovina. Možda
bi se moglo kao konvencija usvojiti naziv i »prostorno« umjesto »složeno«, što bi
sigurno bilo bolje, jer je u praksi uvriježen termin »prostorno«.


Pretvaranje faktorom pretvorbe sadržinu složajeva u stvarnu drvnu masu ni
u kom slučaju nije adekvatno, jer ovisi o nizu elemenata koje treba ocjeniti, a
time mjerenje kao objekivan način iskazivanja količine postaje netočan što je
nedopustivo ne samo sa stanovišta problema koji mogu nastati, već i time da samo
mjerenje nije više korektno i egzaktno.


Kao zaključak koji bi bio u duhu Zakona i mišljenja stručnjaka Mjeriteljskog
društva, te najjednostavniji za praksu je da se usvoji način mjerenja i deklariranja
drvnih sortimenata koji se stavljaju u promet u složajevima dužine 1 m na
slijedeći način:


59