DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
barskom i Institut za topolarstvo u Novom Sadu.« »Od 1971. godine do danas nije se ništa bitno izmijenilo«. Područje rada je veliko i, kako iznosi Vidaković, sastoji se od: — izučavanja genetske varijabilnosti, — sjemenske sastojine, — sjemenske plantaže, — oplemenjivanje i prirodne sastojine, — oplemenjivanje putem hibridizacije (unutarvrsne i međuvrsne), — vegetativno razmnožavanje, — citološka istraživanja, — očuvanje genofonda, i — strategija oplemenjivanja. U program istraživanja genetskih varijabilnosti, pored nabrojenih vrsta (bukve, hrastova, topola, bijele vrbe, crne johe, poljskog jasena, ariša, crnog i običnog bora, borovca, jele, smreke, duglazije) svakako bi treba uvrstiti i naš čempres (Cupressus sempervirens), pa i primorske borove. Šumu na degradiranom dijelu Kraškog područja ne bi se smjelo gledati samo kao na zeleni dekor nego i kao na mogućnosti uzgoja ekonomskih sastojina, a to su u prvom redu sastojine borova i čempresa. PRIRODA, časopis Hrvatskoga prirodoslovnog društva, u brojevima 1—10 šk. god. 1979—1980. donosi, između ostalih, i ove priloge: Aktualno Dubljević, Blažo: Sklop hidroelektrana U porječju Neretve i Rame Požar, Hrvoje: Neki aspekti dugoročne opskrbe energijom Protić, Radmilo: Poticaj za supstituciju energije — zahtjev suvremenog društva »Klonsko šumarstvo« (referatW. J. L i b b y-a) počiva na podizanju sastojina korišćenjem biljaka (ožiljenica) »bilo kojom metodom vegetativnog razmnožavanja u praktičnom šumarstvu«. Sadržaj ovih »Radova« potvrđuje riječi B. Giperborejkog, koji je đacima još prije dvadeset i više godina (u splitskoj Šumarskoj školi) govorio, da će buduće šumarstvo više počivati na bijelim ogrtačima nego zelenim uniformama, tj. da će njegovom napretku doprinositi ne samo rad na terenu nego i u laboratorijima. Mislim, da nije potrebna preporuka, da se sa sadržajem ovog broja »Radova « upoznaju i planeri i uzgajivači, a tko ih nema može ih dobiti kod izdavača (Trg Mažuranića 9). 3. U prikazu J. Gračana o »organizaciji i djelatnosti Šumarskog instituta« (Jastrebarsko) saznajemo njegovu genezu, djelokrug rada, o organizaciji i kadrovima, programu znanstvenoistraživačkog rada za razdoblje 1976—1980. godine (pa i za nadalje), o izdavačkoj djelatnosti i rasadničarskoj proizvodnji te o »izvorima financiranja u 1979. godine« kao i samoupravljanju. Sadržaj prikaza šumarstva u Kini istog autora već je objavljen u Šumarskom listu (br. 1—2/1980). O. Piškorić Sugar, Ivan: Temelji bez dogradnje (u povodu stote obljetnice tiskanja Šulekova »Jugoslavenskog imenika bilja« 1879 —1979) Wrischer, Mercedes (pripremila): Fotosintetična membrana Ta naša zemlja Blašković, Vladimir: Temeljne oznake Gorskog kotara Jardas, Ivan: Klek i njegove zanimljivosti |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Kranjcev, Radovan: Na dravskim sprudovima Iz naših ustanova Kochansky-Devide, Vanda: 70. godišnjica Geološkog zavoda u Zagrebu Regula-Bevilacqua, Ljerka:90 godina postojanja Botaničkog vrta u Zagrebu Hrvatski prirodoslovci Milicić, Davor: U povodu 60. godišnjice života prof, dra Zlatka Pavletića i 10. godišnjice uređivanja časopisa »Priroda « Milković, Karmela: Akademik Zdravko Lorković (u povodu 80-godišnjice rođenja) Stručno nazivlje Kalmeta, Ratimir: O nazivima za oblike razvedenosti naše obale Števčić, Zdravko: Sistematika nekad i danas Iz rada Skupine za hrvatsku biološku terminologiju Hrvatskoga biološkog društva: — Izbor naziva iz embriologije (1—4) — Izbor naziva iz anatomije bilja Priroda, ekologija, zaštita Barcić, Berard: Otočić Košljun — biljni rezervat u Hrvatskoj Böhm, Dragutin: Velebit u mreži biogenetičkih rezervata Evrope Dolenec, Zdravko: Mrazovac — jesenski ukras livada Hrvatskog zagorja Gec, Darko: Kopački rit — poseban prirodni rezervat Horkić, Dragutin, Gacka i njezine pastrve Inicijativni odbor za osnivanje Društva za zaštitu prirode i uređenje rekreacijskog parka na Silbi: Otok Silba — uskoro privodni perivoj Kapetanov i ć, Mehmedalija: Potkornjaci u šumama Nacionalnog parka Kozara Kranjce v, Branko: Skupljanje prirodoslovnog materijala i ekološki odgoj i obrazovanje učenika Mikulić, Zvjezdica: Odštetni cjenik i posebno zaštićene životinjske vrste u SR Hrvatskoj Pavletić, Zlatko: Moj prijatelj crvendać Platužić, Dragutin: Kornatski otoci — prijedlog za osnivanje narodnog perivoja Šimera, Marin: Otok Rab je raj za neke vrste ptica Truhelka, Agata: »Nijemo proljeće « Rachele Carson Zlatarić, Bosiljka: Priroda — velika učionica Zanimljivosti Kranjce v, Radovan: Gusjenice naših leptira kao graditelji zanimljivih tvorevina Tortić, Milica: O najvećim gljivama V olarić, Božena: Zagreb je u studenome 1978. imao samo 14 sunčanih sati Z. P.: Drveće koje postiže najveću starost Zuba k, Franjo: Nevidljivi kućni barometri Zubak, Franjo: Pustinjske ruže — jerihonska i saharska »Mladi čuvari prirode« Prvo savjetovanje »Mladih čuvara prirode « Slavonije i Baranje Izvještaj o radu ogranaka Novi ogranci |